Većina Hrvata ne štedi, najteži je uvijek prvi korak - evo kako krenuti

Poruka svima nama koji smo namjeravali biti "fit" ovoga ljeta i sada se primili posla - kasno je. Više sreće dogodine. Ali ako ste odlučili biti financijski fit - ima nade za nas... Knjiga "Budi financijski fit" postala je bestseler pa nema razloga da budemo u lošoj financijskoj formi. 

Sve što ste željeli znati o financijama, a niste se usudili pitati - znaju Toni Milun i Toni Vitali, autori knjige, koji su jutros na tu temu gostovali na HRT-u.

Inače, uz njih, autorica knjige je i Sandra Ferenčak.

- Da nas nije bilo troje, ne bismo nikada knjigu napisali, našalio se Toni Milun.

- Pisati knjigu je stvarno zahtjevno. Sandra nas je pozvala prije godinu dana da vidimo kako će to ići, da napišemo knjigu. I podijelili smo se, svaki je dobio po svoju trećinu i napisali je. Kad gledam unazad, da sam to trebao pisati sam, vjerojatno ne bih pronašao vremena jer to je stvarno zahtjevno, kazao je Milun.

Postavljanje ciljeva

Jedna od ključnih poruka knjige odnosi se na važnost postavljanja ciljeva.

No, kako ističe Toni Vitali, nije riječ samo o brojkama i konkretnim rezultatima, nego o putu koji nas vodi prema njima.

- Ciljevi su kao svjetionik, ukazuju nam na smjer u kojem trebamo ići. Možda ih nećemo uvijek u potpunosti ostvariti, ali sama činjenica da idemo prema njima već donosi promjenu, objašnjava Vitali.

Promijenite navike, promijenite financije

Uspoređuje to s odlukom da želimo smršavjeti deset kilograma.

- Čak i ako taj cilj ne ostvarimo u potpunosti, navike koje smo usvojili - poput vježbanja, odlaska u teretanu i brige o prehrani - donose korist. Isto vrijedi i za financije, kazao je.

Većina Hrvata ne štedi - najteži je prvi korak

Koliko građana Hrvatske uopće razumije zašto je štednja važna? Toni Milun bez okolišanja kaže - vrlo malo.

- Otprilike polovica zaposlenih u Hrvatskoj koristi dopušteni minus na računu, upozorava Milun.

Umjesto toga, kaže, štednja bi trebala početi već s prvom plaćom, i to s malim iznosima - jer najteži je upravo prvi korak.

- Ljudi misle da moraju imati dvije tisuće eura da bi štednja ili ulaganje imalo smisla. A zapravo je dovoljno krenuti s deset ili dvadeset eura, objašnjava Milun.

Vitali ističe kako danas postoji niz digitalnih aplikacija koje olakšavaju štednju, primjerice one koje automatski "zaokruže" iznos plaćanja na puni euro ili pet eura i razliku prebacuju na štedni račun. To se događa automatski, bez razmišljanja - što je za mnoge idealno.

Ključ je, kaže Milun, u malim, ali redovitim koracima.

- Zapisati svoj cilj na papir, odrediti iznos i rok te odvajati mjesečno koliko možeš - i nećeš ni primijetiti da s vremenom mali iznos preraste u konkretnu štednju, pojašnjava.

Financijska pismenost

Na pitanje zašto u školama puno ne govorimo o financijskoj pismenosti, Vitali kaže kako većina zemalja tu ne radi dobar posao.

- Činjenica je da se za te stvari danas moramo sami pobrinuti, kazao je Vitali.

- Ako imamo djecu, bolje je početi o tome što ranije pričati, kazao je i dodao kako se i sami trebamo pobrinuti za financijsku pismenost, i to što je moguće prije, rekao je Vitali.

Milun ističe da mnogi građani nemaju razvijen "zdrav odnos" prema novcu.

- Idemo po ulici, vidimo neku majicu u izlogu, znamo da smo sve potrošili, ali ćemo je ipak kupiti i otići u minus, kazao je slikovito i dodao da je to nešto na čemu moramo raditi - ponašanje i odnos prema novcu.