Kvaliteta javnog prostora: Mobilnost više nije luksuz

U trećoj epizodi druge sezone dokumentarnog serijala Dobra ekonomija govorilo se o prometu i mobilnosti. 

Bez mobilnosti zaista bismo bili osuđeni na jedan dosadan i otežan život. Gradski prijevoz mora postati brži od osobnog prijevoza. Tek u tom trenutku će osobni prijevoz ispasti iz cijele priče. 

Direktorica tvrtke ERKON Petra Grgasović je mišljenja kako je izreka da "bogato društvo nije ono u kojem siromašni imaju automobil, već ono u kojima se bogati voze javnim prijevozom", dobar ilustrator teme. 

- Mobilnost nije samo stvar prometnica kao takvih ili vozila kao takvih, već je stvar i prostorne organizacije grada, dinamičke organizacije usluga, nekih ugovornih modela, tehnologija, društvene jednakosti i pristupačnosti, rekla je. 

Direktor sustava javnih bicikala (Nextbike) Ante Gustin je rekao da je mobilnost sloboda odlučivanja kako se kretati u prostoru. 

- Kad se rodimo, prvo što dočekamo je kad prošetamo, da prve korake napravimo. Sljedeće što čovjek dobije je tu slobodu kad sjedne na bicikl i krene voziti bicikl. I nakon toga čovjek postane rob, četiri kotača i sjeda u automobil i zaboravlja na tu nekakvu slobodu koju ima kretanje, naglasio je. 

Hrvoje Prpić, predsjednik Udruge Strujni krug, naglasio je kako u Hrvatskoj imamo veliki mindset da je nama Bogom suđeno da imamo pravo na auto, na parkiralište i na prolaz s autom kroz centar grada i da te stvari moramo mijenjati. 

Statusni simbol

Petra Grgasović je naglasila kako je u Hrvatskoj imati vlastiti automobil statusni simbol i donekle znak da si stabilan i situiran. 

- Kad napuniš 18 godina očekuje se da ti roditelji plate polaganje vozačke škole. Međutim, ono što je potrebno je najčešće da vlasništvo nad vlastitim vozilom postane toliko skupo da bude neisplativo i da si prisiljen tražiti drugu opciju, dodala je. 

Bankar Berislav Jozić, član fokus grupe, rekao je da ne treba zaboraviti da je auto statusni simbol. 

- Kada netko dolazi biciklom i kada netko dolazi autom, to je drugačija percepcija. Osobito u našem okruženju, dodao je. 

Nastavnik Boris Bogdan, član fokus grupe, istaknuo je da mobilnost više nije luksuz. 

- Stil života je takav da probajte naći bilo kakav posao s 18 bez vozačke, dodao je. 

Ante Gustin je rekao kako svaki dan u prometu viđa po jednu osobu u automobilu. 

- Ti ne možeš nikad s automobilom preskočiti. Te prometnice su izgrađene kako su izgrađene. Negdje ne postoji mogućnost da bi se uopće proširila prometnica u budućnosti. I to je ono što će biti problem svih gradova sljedećih godina, rekao je.

Vedran Kirinčić, profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, istaknuo je da taj komad lima, negdje je parkiran na uštrb nekih zelenih površina, na uštrb mogućnosti kretanja pješaka. 

- I to je nešto što je zapravo trenutačna situacija ne samo u Rijeci, nego u cijeloj Hrvatskoj, pa rekao bih i puno šire, dodao je. 

"Zelene površine ukidaju se u korist parkirališta"

Petra Grgasović je naglasila da bi čovjek trebao biti u središtu urbanistike i urbanističkog planiranja.

- Kvaliteta javnog prostora izuzetno je važna za opću kvalitetu života i po nekim studijama zadovoljstvo stanovnika u gradu. Neka lijepa naselja koja su isprojektirana prije 50 godina i koja su zamišljena s određenim brojem automobila, ali uglavnom za dobrobit pješaka, danas više ne funkcioniraju, jer se broj automobila po kućanstvu toliko povećao, a parkirna mjesta nisu osigurana. Sad su ulice postale zakrčene automobilima i pješaku tu više nema mjesta, a zelene površine ukidaju se u korist parkirališta, rekla je.

"Prostora više nema u centru"

Ante Gustin je mišljenja da građani moraju biti svjesni toga da prostora više nema u centru. 

- Prostor se mora osloboditi da bi se dalo na raspolaganje. Znači, da se oslobodi za šetnju, da se oslobodi za bicikliranje, da se oslobodi za sve druge sadržaje koje su zaista potrebni u centru grada, rekao je.

Studentica Antonija Šitum Jakovčević, članica fokus grupe, istaknula je da nemaju svi gradovi kao Zagreb prometnu infrastrukturu i izgrađene biciklističke staze. 

- U Splitu ne vozim bicikl jer me strah. Ne osjećam se sigurno na biciklu. Nije baš zgodno doći oznojen na posao i u svim vremenskim uvjetima voziti bicikl, rekla je.

Najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj

Ante Gustin je rekao da su željeli poput velikih europskih gradova, popunit Zagreb sa svim lokacijama, ali to se dogodilo na potpuno suprotnom dijelu Hrvatske, a to je u Splitu gdje infrastruktura i kultura bicikliranja nije postojala.

- Na postavljanje samog sustava javnih bicikala u gradu, prvi komentar je bio - tko će to voziti. Split se trenutno pozicionira kao najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj, što je za pojam svih nevjerojatno, ali kad vidite stopu korištenja, vidite da brojke u Splitu su čak jače nego u nekim europskim gradovima jer se sam bicikl do 15 ili 16 puta iznajmi u jednom danu, rekao je.

Jedino prijevozno sredstvo u gradu

Bio je najveći strah da će svi bicikli završiti u moru.

- Kad su građani i korisnici vidjeli da taj bicikl je električni i može jako puno toga napraviti u jako kratkom vremenu, prepoznali su da bez toga ne mogu. Iako je infrastruktura loša, iako ne postoje staze i sigurnost nije na razini kakva bi trebala biti, sustav je u periodu korone pokazao da je jedino prijevozno sredstvo u gradu. Kad javni prijevoz staje, imate bicikl i tada se dogodio boom koji se zapravo samo nastavio, rekao je Gustin. 

Tomislav Uroda, direktor tvrtke iCat, istaknuo je kako su išli u smjeru malih putničkih brodova, to je stotinjak putnika. 

- U to vrijeme nismo razmišljali toliko o alternativnim izvorima energije nego o klasičnima, ali smo išli u zelenu domenu prijevoza putnika da počnemo razvijati i konačno proizvoditi putničke brodove koji koriste alternativni izvor energije. U našem slučaju je to prvenstveno sunčeva energija, rekao je.

Punjenje baterija

Na Jadranu postoje četiri broda.

- Tri su broda na Mljetu koje smo mi izgradili prije par godina. Jedan je u Istri i sad postoji još električnih brodova koji plove u okviru nacionalnih parkova. Nitko nije vjerovao da će ti brodovi biti samoodrživi. Kad smo planirali transport tog broda do Mljeta, računali smo da ćemo trebati dva puta prenoćiti i napuniti baterije. I neke pripreme za taj transport su bile komunikacije s lučkom upravom. Znam kad sam s njima razgovarao da su rekli da ne znaju koga će oni tražiti da se ukrca na brod kad je električni brod. Nisu znali traže li električara ili strojara. Znaju za kapetana, to im je u redu, prisjetio se Tomislav.

U jednom trenutku shvatili su da ne prazne baterije, nego ih pune unatoč tome što se voze.

- Neka prosječna brzina je bila 5 čvorova. Vozili smo se 15 sati i došli smo navečer na Mljet. Bez pauze, bez ičega prošli 75 milja. Baterije su ostale na nekih 50-ak posto. Ti brodovi na Mljetu i dan-danas se ne pune putem obalnog punjača, nego oni svoju energiju dobivaju od solarnih panela koji su na krovu, objasnio je.

Konzervativno društvo 

Hrvoje Prpić je rekao da Hrvatska trenutno dosta kasni za zapadnom Europom.

- Mi smo negdje na dnu tablice. Inače smo konzervativno društvo koje teško mijenja svoje navike. Od načina grijanja, od načina odjeće, odlaska na more i slično. Mi svoje navike ne mijenjamo rado. I vrlo vjerojatno ćemo biti među zadnjima koji će na kraju promijeniti svoje navike i uvesti električno vozilo, naglasio je.

Vanja Katić, direktor tvrtke EV Clinic, rekao je da je primijetio u zadnjih pet godina, da je jako puno ljudi kompletno dezinformirano, mainstream medijima, televizijama, novinama i člancima u autoklubovima, koji uopće ne razumiju tematiku, a pokušavaju informirati potencijalno budućeg kupca električnog vozila.

- To se najčešće događalo nekim taktikama zastrašivanja, da električno vozilo ima elektromagnetno zračenje, što nije točno, da se električno vozilo ne može puniti na šuko utičnici. Brdo različitih dezinformacija, gdje su ljudi zadnjih 12 godina sigurno upijali pogrešne informacije, istaknuo je.

Entuzijasti

Hrvoje Prpić je rekao kako u vremenu kad je Strujni krug nastao, nije bilo skoro nijednog punjača na autocestama.

- Situacija je bila katastrofalna i samo entuzijasti su se mogli dovesti od Zagreba do Splita, a do Dubrovnika vjerojatno ni entuzijasti. Danas je situacija potpuno drugačija. Nema pumpe na autocesti skoro koja nema punjače i možemo reći da je danas situacija za broj vozila koje mi danas imamo i za broj vozila koji dolazi iz Europe električnih sasvim drugačija, rekao je.

Ako ste propustili drugu epizodu, možete je besplatno pogledati na našoj multimedijskoj platformi HRTi, gdje se nalaze i epizode prve sezone serijala Dobra ekonomija.