Međunarodna noć šišmiša: Hrvatska je dom čak 35 vrsta šišmiša

Hrvatska je dom čak 35 vrsta šišmiša koje u njoj redovito obitavaju, sve su strogo zaštićene nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima, a njih 17 nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, ističe Ministarstvo zaštite okoliša u povodu Međunarodne noći šišmiša.

U špilji Veternici na zagrebačkoj Medvednici obilježena je Noć šišmiša. Razgledavanje špilje uz stručno vodstvo te edukativan program privuklo je mnoge zaljubljenike u prirodu.

Prije silazka u špilju Veternicu - različiti kvizovi i edukativne radionice na kojima se moglo saznati više o šišmišima.

- Naučio sam da se šišmiši ne petljaju u kosu, da dobro vide u mraku, ali da se ne orjentiraju pomoću toga nego njuha, rekao je Mislav.

- Da spavaju zimski san, i da dok spavaju zimski san da su u špiljama i da ih se onda ne smije posjećvati, jer bi ih ugrozili, dodao je Velimir.

Hrvatska je dom 35 vrsta šišmiša. A u špilji Veternici živi čak 16 vrsta tih sisavaca.

- Oni su izuzetno dobri bioindikatori koji u biti ocrtavaju zdravi okoliš, ali jednako tako možemo reći da brinu o tome da nas komarci ne uznemiravaju jer oni su u jednom danu spremni pojesti od 600 do 1000 komaraca, istaknula je Marina Popijač, ravnateljica Parka prirode Medvednica.

Iako korisni, o njima još postoje mnoge predrasude. I zato je vođena tura u njihovu staništu odlična prilika da ih se upozna.

Šišmiši su strogo zaštićeni nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima. No čini se da i na njihovu populaciju utječu klimatske promjene.

- Unazad pet godina bilježimo smanjenje broja, razlog tome su vjerojatno klimatske promjene, odnosno lokacija gdje ti šišmiši provode ostatak godine, vjerojatno se tamo duže zadrže, rekao je Denis Kovačić, viši savjetnik i edukator, JU Park prirode Medvednica.

- Zimi mi zatvaramo špilju Veternicu upravo zato da ih ne bismo uznemiravali da mirno mogu provesti zimu, jer u to vrijeme nema njihove hrane, objasnila je Andrea Kostelić, voditeljica Odjela za edukaciju i promociju, JU Park prirode Medvednica.

Šišmiši imaju jednu od ključnih uloga u održavanju ravnoteže u prirodi, i zato je nužno očuvati njihova prirodna staništa - a njih je sve manje.

U Hrvatskoj obitava 35 vrsta šišmiša

Međunarodna noć šišmiša obilježava se posljednjeg vikenda u kolovozu u više od 30 europskih država, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti šišmiša, njihovoj ulozi u ekosustavu i potrebi očuvanja njihovih staništa, te pod okriljem Sporazuma o zaštiti populacija europskih šišmiša (EUROBATS).

U Hrvatska obitava 35 vrsta šišmiša u različitim staništima - od šuma i podzemnih špilja do gradskih parkova i tavana. Premda su populacije u Hrvatskoj još uvijek relativno stabilne, suočavaju se s prijetnjama poput gubitka i uznemiravanja staništa, uporabe pesticida te klimatskih promjena.

Šišmiši imaju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže u prirodi. Hraneći se noćnim kukcima, prirodna su zaštita poljoprivrednih kultura i šuma od štetnika, čime doprinose smanjenju potrebe za pesticidima. Također su osjetljivi bioindikatori, pa tako njihov nestanak ili smanjenje brojnosti ukazuje na probleme u okolišu.

Biolozi ističu nezamjenjivu ulogu šišmiša u prirodnoj kontroli letećih noćnih kukaca među kojima su komarci i moljci. Šišmiš u jednoj noći može pojesti nekoliko stotina komaraca.

Obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša želimo podsjetiti da ove životinje nisu opasne, već izuzetno korisne i vrijedne zaštite, poručuju iz resornog Ministarstva.

Sporazum o zaštiti populacija europskih šišmiša obuhvaća zaštitu svih 52 europske vrste šišmiša, stupio je na snagu 1994., a Hrvatska mu je pristupila 2000. donošenjem Zakona o potvrđivanju Sporazuma.

Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije sudjeluju na sastancima Sporazuma na kojima se donose ključne rezolucije za očuvanje šišmiša.

U parku Maksimir živi čak 13 vrsta šišmiša

Zagrebački park Maksimir carstvo je šišmiša, u njemu živi čak 13 vrsta tih jedinih letećih sisavaca, a najbrojnije vrste su iz rodova Pipistrellus, Myotis i Nyctalus.

U Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba ponosni su na stabilnu populaciju velikouhog šišmiša. Riječ je o vrsti koja je u Hrvatskoj zabilježena na manje od 20 lokaliteta. Njegova je populacija u Europi u opadanju, u ugrožava ga čovjek intenzivnom poljoprivredom, sječom šuma i fragmentacijom njegova staništa.

U mnogim europskim zemljama velikouhi šišmiš živi isključivo u kućicama za šišmiše jer su mu prirodna staništa uništena, pa će deset kućica za šišmiše biti postavljeno u rujnu i u parku Maksimir kao dodatno sklonište šišmišima na mjestima gdje je zbog klimatskih ekstrema došlo do narušavanja stanja prirodnih skloništa, ali i za edukaciju posjetitelja.

Zaštiti i očuvanju šišmiša mogu doprinijeti i građani, postavljanjem kućica za šišmiše u dvorištima, zaštititi od mačaka one koji žive u građevinskim objektima, a kad im ulete u stanove, trebaju im otvaranjem vrata i prozora omogućiti siguran izlazak. Kad pronađu ozlijeđenog šišmiša trebaju nazvati registrirana oporavilišta za divlje životinje, poručuju iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.

U Nacionalnom parku Brijuni 4. rujna od 18 sati također će biti organiziran zabavno-edukativni program i ture potrage za šišmišima, a Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije s Muzejom krapinskih neandertalaca i udrugom Tragus organizirat će 12. rujna od 18 sati zabavno-edukativni program ponajviše namijenjen djeci.