Čak 80 posto kunića dobivenih za Uskrs ne doživi godinu dana

Više od pola stanovnika svijeta ima kućnog ljubimca. Naša zemlja pri vrhu je ljestvice, ljubimca ima preko 60 posto Hrvata. No ne odnose se svi prema životinjama kako bi trebali. Njihovo zanemarivanje i zlostavljanje kazneno je djelo. A zapriječene kazne postrožene su najnovijim zakonskim izmjenama. Što se mijenja i koliko je to važno za “Studio 4” komentirala je Nikolina Plenar-Jeličić iz udruge Prijatelji životinja. 

Posljednjih dana zasjedanja ovog saziva Sabora postrožene su kazne vezane uz loše odnošenje prema životinjama.

- Posebno nas veseli što je ta odluka donesena i što je zanemarivanje, odnosno napuštanje životinja, sada postalo kazneno djelo. Dakle, nije više u okviru Zakona o zaštiti životinja nego u okviru Kaznenog zakona čime je sada napuštanje životinja kažnjivo čak i kaznom zatvora do godine dana, ako se radi o jednoj životinji. Ako se radi o namjernom teškom zlostavljanju životinja, ili napuštanja većeg broja životinja, čak i do dvije godine zatvora se može dobiti za to djelo, kazala je Nikolina Plenar-Jeličić iz udruge Prijatelji životinja.

Osim što su kazne postrožene, značajno je, kako kaže, što za napuštanje životinja nije više nadležna veterinarska inspekcija, nego direktno policija. 

- Dakle svako napuštanje, svako zlostavljanje, ubijanje životinja svaki građanin može prijaviti direktno policiji. Policija naravno po službenoj dužnosti odmah postupa, što će i kažnjavanje i provedbu tih mjera učiniti puno bržim i puno učinkovitijim, nego što je to bilo do sada, jer veterinarska inspekcija nema niti obavezu izaći na teren odmah po dojavi, onda se to tako uvijek prolongira, pa dok se provede, pa dok se počini, dok se dokaže. Sada će to biti puno brže i puno učinkovitije, dodala je.

 Istaknula je da je napuštanje životinja, posebice pasa i mačaka, nažalost česta pojava. Ali novim zakonom kazneno se odgovara i za napuštanje drugih životinja, domaćih i divljih živoinja koje netko posjeduje kao kućne ljubimce.

- Najčešće je to prije sezone godišnjih odmora. I mi već godinama isto imamo kampanju također prije ljeta, u proljeće, da se životinje ne napuštaju. Kampanja se zove "Obitelj na mora, pas na ulicu" gdje apeliramo uvijek na ljude da naravno to ne rade. Jer napuštanje životinja je grozno...ljudi ih ostavljaju po šumama, uz cestu. Izbacuju ih iz automobila i jednostavno odu. Životinje stradavaju od gladi, žeđi, pod kotačima automobila, napomenula je Plenar-Jeličić.

Problemi - velik broj kućnih životinja nije kastriran, azili prepuni

- To je isto ušlo u nekakav zakonski okvir, dakle, da bi trebalo se provoditi, međutim, još nije potpuno provedeno. I imamo jako velik broj vlasničkih pasa i mačaka koje jednostavno ljudi ne kastriraju, koje imaju potomstvo svakih nekoliko čak mjeseci, dakle, nekoliko puta godišnje. I onda se ljudi rješavaju tog potomstva, tako da bacaju mačiće u kontejnere, pse stave u kutiju, dobro zalijepe selotejpom, odnesu u šumu. To sve će se sad moći prijaviti, istaknula je.

Žalosna činjenica je da su svi azili u Hrvatskoj puni do granica svojih kapaciteta.

-Velik problem su i neregistrirani uzgajivači koji, kako mi to volimo reći, štancaju te životinje u jako velikim broju i prodaju ih tek toliko da ih se zapravo riješe. I opet tu apeliramo nekako na svijest građana da životinje ne kupuju, nego da udomljuju životinje iz skloništa. Čime direktno pomažu i tim skloništima, odnosno azilima, da mogu pomoći nekoj drugoj životinji kad se isprazne mjesto, a samim time i smanjuju taj nekakav neregistrirani uzgoj, kazala je.

Ipak, ističe, svijest ljudi se podiže i mnogi se okreću udomljavanju životinja. 

- Međutim, dok se ne bude baš ta kastracija sustavno provela, dakle dok sve vlasničke životinje ne budu kastrirane, taj problem će nažalost i dalje postojati, zaključila je.

Što vlasnici kućnih ljubimaca trebaju znati prije nego što se odluče za nabavku ljubimca?

- Ljudi trebaju biti svjesni da je to jako velika obaveza. Naravno, kućni ljubimci donose jako puno veselja i radosti u naše živote. Međutim, i jako velike obaveze, i financijske, i vremenske, i organizacijske u krajnjoj liniji. Jer vi morate prije nabavke životinje razmisliti što će biti s tom životinjom kad idete, recimo, na godišnji odmor. Ok, možete je povesti sa sobom, to je naravno idealna situacija, ali negdje možda ne možete povesti. Dakle, imati nekako u vidu gdje ćete ostaviti na čuvanje, poručila je.

- Također, ako ste već u nekim, recimo, poznim godinama, treba razmisliti o tome što će biti s tom životinjom ako se vama nešto dogodi ili naravno, znamo da je život nepredvidiv. Dakle, nekako osigurati toj životinji budućnost i kad vas više ne bude, da je ona zbrinuta, da znate da će završiti u dobrim rukama, a ne da će završiti negdje na cesti napuštena, dodala je.

Prosječni životni vijek psa ili mačke je oko 15, 20 godina. Oni koji se odluče imati kućne ljubimce, moraju biti spremni na tako dugu obvezu.

- Dolazi nam i Uskrs uskoro, jako Česti slučaj, znamo da su kunići i zečevi simbol Uskrsa, da ljudi nabavljaju, pogotovo djeci, kao poklone male zečiće. I neka je grozna zapravo statistika da više od 80% tih kunića ne doživi ni godinu dana, jer ljudima nakon par mjeseci dosade, vide da je to prevelika obaveza na koju nisu računali, o kojoj nisu razmišljali, i onda ih jednostavno napuste, ustvrdila je.

Plenar-Jeličić dodala je da ovisno o vrsti životinje koju nabavljamo, trebamo se dobro raspitati što njoj u životu treba, koje su sve njezine potrebe koje moramo zadovoljiti i truditi se biti odgovorni skrbnici.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: