Objekt 505: Podzemni aerodrom JNA čija je izgradnja stajala milijarde

Na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, duboko ispod planine Plješivice, nalazi se jedan od najspektakularnijih vojnih objekata bivše Jugoslavije, podzemna baza Željava. Nekada najsuvremenija vojna utvrda, danas je napuštena, zapuštena i prepuštena entuzijastima, avanturistima i vremenskim prilikama.

- Kad sam došao ovamo 1982. godine, baza je bila fascinantan objekt, jedan od najtajnijih u bivšoj Jugoslaviji, po uzoru na sličan objekt u Švedskoj, prisjetio se umirovljeni vojni pilot HRZ-a Danijel Borović.

Podzemni aerodrom bio je dom 117. lovačkog avijacijskog puka, s hangarima u kojima je moglo biti smješteno do 58 borbenih zrakoplova MiG-21.

Milijarde dolara pod zemljom

-  Imali smo četiri ulaza, svaki zaštićen armiranobetonskim vratima težine 100 tona. Unutra su bili smještajni kapaciteti, logistički centar, agregati, spremnici za gorivo – sve što je bilo potrebno da baza autonomno funkcionira 30 dana bez vanjske pomoći, dodao je Borović.

Procjenjuje se da je izgradnja baze stajala između četiri i šest milijardi dolara, što je svrstava među najskuplje vojne projekte Jugoslavenske narodne armije.

Borovićev prelet

Borović, koji je napisao knjigu "Prelet za Hrvatsku", izveo je 4. veljače 1992. hrabar prelet borbenim avionom MiG-21 iz baze JNA u Bihaću u Hrvatsku. Taj pothvat osigurao je Hrvatskoj njezin prvi borbeni zrakoplov i označio važan trenutak u borbi za neovisnost.

Mjesecima je čekao pravi trenutak. 

- Situacija je bila sve kompliciranija, počeli su napadi po Hrvatskoj... preko osobe za vezu sam saznao da on ima kontakt sa Zagrebom i tražilo se tko će preletjeti. Uglavnom, ja sam kasnije pristao da ću ja biti ta osoba, rekao je.

Ključan trenutak dogodio se kada mu je kapetan Gojko Veličković ponudio noćni let. 

- Znao sam da rade plan za sutra, za letački dan. Bilo je primirje. Ja sam rekao, može, Gojko, planiraj. I tu je krenula priča, kako ću ja doći do aviona, nastavio je.

Uz loše vremenske uvjete, koji su mu išli u prilog, Borović je poletio iz Bihaća u 17:33, s minimalnim navigacijskim sredstvima. 

- Nikakvih sredstava navigacije nisam imao. Samo kurs, brzina, vrijeme, pilotski osjećaj i poznavanje prostora... Jaka sumaglica bila je najveći problem, prisjetio se.

Prilikom slijetanja u Pulu suočio se s potpunim mrakom, oslanjajući se isključivo na instinkt. 

- Molim Boga u sebi da neću pogriješiti... i odjednom osjetim da više nema propadanja aviona i čujem kotače kako se kotrljaju, istankuo je.

- Na kraju piste dočekao me automobil s upaljenim farovima. Bijeli Golf je bio tamo, iz kojeg mi čovjek svijetli. I tu sam stao sa strane, dodao je.

Eksplozije u svibnju 1992.

Unatoč monumentalnoj izgradnji i tehnološkoj sofisticiranosti, baza nije preživjela raspad Jugoslavije. U svibnju 1992. Jugoslavenska narodna armija povukla se iz baze i, u pokušaju da je učini neupotrebljivom, aktivirala 56 tona eksploziva.

- Unatoč tolikom eksplozivu, baza nije potpuno uništena. Napravljena je toliko čvrsto da unutra i danas nema velikih pukotina kroz koje bi curila voda, objasnio je povjesničar i urednik emisije "Povijest četvrtkom" Dario Špelić. 

- Ali ono što je nekad bio ponos vojne avijacije, danas je tek ruševina i turistička atrakcija, rekao je.

- Dakle, ideja je bila zakopati se u planinu kako bi se izdržao napad nuklearnim oružjem. I onda kad taj napad prođe, da ono što imamo najvrjednije, a to je lovačko zrakoplovstvo, bude spremno za rat. Objekt Klek je jedan od onih koji su ukopani u planinu. Od Jadranskog mora pa do granice s Rumunjskom i Bugarskom, Jugoslavija ukopava stvari u planinu. Od Splita, objekt Cetina, Divulje, preko Mostara, objekt Buna, pa sve do Lađevaca i Slatine, objekt Rudnik. Klek je najveći, dodao je Špelić.

Turistički potencijal ili sigurnosni rizik?

Danas Željava privlači brojne zaljubljenike u vojnu povijest, urbane istraživače i avanturiste.

- Samo u sezoni ovamo dođe i do tisuću ljudi dnevno. Dolaze motociklisti, turisti iz cijelog svijeta, čak i oni koji su ovdje bili već desetak puta, rekao je Ante Kovač, načelnik općine Plitvička Jezera.

No posjeti nisu bez rizika.

- Ljudi ulaze bez ikakvog plana, bez svjetiljki, bez karte objekta. Nekoliko puta smo ih morali spašavati jer su se izgubili unutra, upozorava Nedžad Jahić, bivši zrakoplovni tehničar i član Aero kluba "Željava" Bihać.

Dok birokracija spava, priroda osvaja utvrdu

Kovač je istaknuo da država ne pokazuje interes za revitalizaciju baze. "Ovdje imamo 30-ak objekata koji bi se mogli iskoristiti za brojne svrhe – od muzeja hladnog rata do doma za starije. Samo kad bi netko imao volje."

Švedski vojni aerodrom Save, koji je poslužio kao inspiracija za Željavu, danas je moderan muzej. No u Hrvatskoj i dalje nema konkretnih planova. 

- Dok mi raspravljamo o prošlosti, Željava propada. A mogla bi biti nešto veliko, nešto što bi generiralo prihode i sačuvalo jedan važan dio naše povijesti, zaključio je Kovač.

Dok birokracija spava, priroda polako, ali sigurno preuzima nekada moćnu utvrdu. Hoće li Željava ikada dobiti drugu priliku ili će zauvijek ostati tek zaboravljeni spomenik prošlosti?

Iz tjedna u tjedan Labirint se bavi društvenim problemima i fenomenima, donosi prikaz stvarnog života, a možete ga pratiti i preko multimedijske platforme HRTi, u čijoj videoteci možete pronaći emitirana izdanja emisije.