Petak 13. - povijest, praznovjerje i utjecaj na suvremeno društvo

Petak 13. oduvijek je bio obavijen velom tajne i izazivao strah, a u zapadnoj tradiciji smatra se jednim od najnesretnijih dana. 

Praznovjerje koje prati ovaj datum toliko je rašireno da čak postoji poseban naziv za strah od njega – paraskevidekatriaphobia, dok se opći strah od broja 13 naziva triskaidekafobija.

Ovaj dan, koji se može ponoviti do tri puta godišnje prema gregorijanskom kalendaru, izaziva tjeskobu i nelagodu kod mnogih ljudi diljem svijeta. 

Praznovjerje vezano uz petak 13. toliko je prisutno u zapadnom društvu da neki ljudi izbjegavaju bilo kakve važne događaje na taj datum. Održavanje poslovnih sastanaka, putovanja, pa čak i vjenčanja često se pomiče kako bi se izbjegao "zlokobni" petak 13. Povijest tog praznovjerja ima različita tumačenja, od religijskih priča do povijesnih događaja.

Povijest nastanka praznovjerja

Jedno od najpoznatijih tumačenja povezuje petak 13. s događajem iz 13. listopada 1307. kada je francuski kralj Filip IV. Lijepi dao uhititi stotinu pripadnika viteškog reda templara. Taj događaj označio je početak progona, suđenja i pogubljenja templara, što je dovelo do ukidanja njihova reda. Ova tragedija dodatno je učvrstila praznovjerje povezano s petkom 13.

Druga objašnjenja potječu iz kršćanske tradicije, gdje se vjeruje da je na posljednjoj večeri bilo 13 osoba, nakon čega je Juda izdao Isusa, a sam Isus bio razapet na petak. Događaji poput ovih dodatno su pojačali vjerovanje u nesreću povezanu s brojem 13 i petkom.

Osim toga, u starozavjetnim pričama povezanima s petkom 13. spominje se da je Eva na taj datum pojela jabuku sa stabla spoznaje, da se babilonska kula srušila istoga dana te da je Kain ubio Abela na petak.

Također, u nordijskoj mitologiji priča o 12 bogova koji su večerali u Valhali kada se pojavio 13. gost Loki dodatno je učvrstila praznovjerje vezano uz broj 13. Loki je, prema legendi, organizirao ubojstvo boga radosti, a taj događaj smatra se jednim od temelja praznovjerja.

Strah od petka 13. ima i svoje moderne primjere. Poznat je slučaj iz 1976. kada je Njujorčanin Daz Baxter, iz straha od nesreće, odlučio ostati cijeli dan u krevetu. Ironično, upravo je na njega pao strop i smrtno ga ozlijedio. Takvi slučajevi dodatno potiču osjećaj nesigurnosti na taj datum.

Petak 13. u popularnoj kulturi

U popularnoj kulturi petak 13. postao je sinonim za horor, ponajviše zahvaljujući istoimenom filmu iz 1980. Taj hororski klasik stvorio je jednog od najpoznatijih serijskih ubojica na filmskom platnu, Jasona Voorheesa, koji nosi hokejašku masku i ubija mačetom. Film je doživio niz nastavaka, ukupno dvanaest, no još nije snimljen trinaesti film, što dodatno intrigira ljubitelje horora.

Zanimljivo je da praznovjerje oko petka 13. utječe i na arhitekturu i način poslovanja. Mnoge zgrade, hoteli i bolnice nemaju 13. kat ili sobu s brojem 13, a u nekim zrakoplovima nema sjedala s brojem 13. Postoji čak i praksa da restorani nude "profesionalnog" 14. gosta kako bi praznovjerni gosti izbjegli sjediti za stolom s 13 osoba.

Ekonomski utjecaj praznovjerja vezanog uz petak 13.

Ekonomski utjecaj praznovjerja vezanog uz petak 13. također je važan. Prema istraživanjima, svakog petka 13. američko gospodarstvo gubi oko 900 milijuna dolara zbog smanjenog poslovanja, otkazivanja dogovora i općeg osjećaja nelagode kod mnogih radnika. Procjenjuje se da oko 20 milijuna Amerikanaca osjeća strah i nesigurnost na taj datum, što znatno utječe na njihovu učinkovitost.

Bez obzira na racionalne argumente protiv praznovjerja, petak 13. i dalje ostaje dan koji kod mnogih izaziva oprez i izbjegavaju riskirati, što pokazuje koliko su drevna vjerovanja još prisutna u suvremenom društvu.