Studija: Sve češće znanstvene pogreške u istraživanju morskih pasa

Sve češća praksa korištenja objava s društvenih mreža kao znanstvenih dokaza o rijetkim i ugroženim vrstama morskih pasa može dovesti do ozbiljnih znanstvenih pogrešaka koje u konačnici štete očuvanju prirode, upozorava u znanstvenoj studiji Alen Soldo sa splitskog Sveučilišta.

Soldo je u istraživanju na primjeru morskih pasa u Sredozemnom moru upozorio na slučaj pogrešnog identificiranja velike bijele psine u radu skupine djelatnika austrijskih, hrvatskih i crnogorskih institucija.

U navedenom slučaju, morski pas koji je u znanstvenom časopisu bio opisan kao mlada velika bijela psina pogrešno je identificiran jer su nestručne osobe pogrešno protumačile ili potpuno zanemarile ključne anatomske značajke, ponajprije karakteristike zubi, kaže Soldo, koji je i supredsjednik grupe za mediteranske morske pse pri Svjetskoj organizaciji za očuvanje prirode.

Svaki navodni nalaz privlači veliku pozornost, znanstveni radovi objavljuju se brzo

Velika bijela psina jedna je od najupečatljivijih i najugroženijih morskih grabežljivaca u Sredozemlju. Svaki navodni nalaz privlači veliku pozornost javnosti i medija, a znanstveni radovi koji opisuju takve slučajeve često se objavljuju vrlo brzo, dodao je.

No studija pokazuje da utrka za novitetima može imati visoku cijenu. U istaknutom slučaju morski pas koji je u medijima i na društvenim mrežama bio predstavljen kao mlada velika bijela psina (Carcharodon carcharias), naknadno je tako i predstavljen u spomenutom radu.

Ipak, studija Solde dokazala je da je riječ o posve drugoj vrsti, tj. atlantskoj psini (Lamna nasus). Do pogrešne identifikacije došlo je prema njegovim riječima jer dostupni materijal za identifikaciju nisu stručno provjerili stručnjaci za taksonomiju morskih pasa.

Ispravna identifikacija zahtijeva specijalizirano taksonomsko znanje, posebice jer neke vrste izgledaju vrlo slično, osobito bliski srodnici u mlađim razvojnim stadijima, objašnjava.

Trend zamjene zahtjevnih terenskih istraživanja "istraživanjima s društvenih mreža"

Problem se ne odnosi samo na jedan slučaj, nego je dosta širi. Prema studiji, sve je izraženiji trend zamjene zahtjevnih terenskih istraživanja takozvanim istraživanjima s društvenih mreža.

No za razliku od klasičnih znanstvenih istraživanja, koja zahtijevaju obučene stručnjake, standardizirane metode i pažljivu dokumentaciju, podaci s društvenih mreža često su nepotpuni, slabo dokumentirani i izrazito spekulativni, upozorio je autor.

Fotografije su često loše kvalitete, ključne morfološke značajke nisu vidljive, a osnovni podaci poput veličine jedinke, točne lokacije ili okolnosti ulova nerijetko nedostaju.

- Kada se takav materijal tretira kao pouzdan znanstveni dokaz, pogreške postaju neizbježne. Nažalost, takve pogreške imaju stvarne posljedice, kaže Soldo.

Netočni zapisi mogu iskriviti karte rasprostranjenosti ugroženih morskih pasa

Netočni zapisi o vrstama mogu iskriviti karte rasprostranjenosti ugroženih morskih pasa, stvoriti lažan dojam o oporavku te dovesti do pogrešnih odluka u zaštiti i upravljanju vrstama.

Kod kritično ugroženih vrsta, poput velike bijele psine, čak i mali broj netočnih zapisa može znatno promijeniti način na koji znanstvenici, donositelji odluka i javnost doživljavaju stanje populacije.

Studija također upozorava na zabrinjavajući paradoks - iako se mnogi radovi pozivaju na važnost očuvanja prirode, neki slučajevi nikada nisu službeno prijavljeni nadležnim institucijama, čime se umanjuje stvarna zaštita zakonom zaštićenih vrsta.

Opažanja mogu biti vrlo vrijedna ako su pravilno dokumentirana i stručno provjerena

Soldo također naglašava da građanska znanost sama po sebi nije problem. Naprotiv, opažanja ribara, ronilaca i šire javnosti mogu biti vrlo vrijedna ako su pravilno dokumentirana i stručno provjerena.

Stvarna opasnost nastaje kada brzina objave, vidljivost i "atraktivnost nalaza postanu važniji od znanstvene rigoroznosti i stručnog znanja". U takvim slučajevima znanost se pretvara u spekulaciju, a narativi o očuvanju prirode grade se na nepouzdanim temeljima, kaže Soldo.

Studija poziva na uvođenje jasnih standarda - zapisi o rijetkim i strogo zaštićenim vrstama moraju biti potkrijepljeni kvalitetnim dokazima, moraju ih ocijeniti kvalificirani stručnjaci te trebaju biti usklađeni s postojećim zakonodavnim i konzervacijskim okvirima.

- Samo dosljednim poštovanjem osnovnih znanstvenih načela podaci prikupljeni uz pomoć građana mogu stvarno pridonijeti razumijevanju i očuvanju morskih pasa, rekao je Soldo.