U Kopačkom ritu više od 300 vrsta ptica

Svjetski je dan vlažnih staništa, ekosustava koji spadaju među najvrjednije, ali i najugroženije u prirodi. Njihovo stanje često se prati kroz ptice, koje su važan pokazatelj očuvanosti okoliša.

Slavonske županije predstavile su rezultate zimskog prebrojavanja ptica prema kojima u Kopački rit obitava više od 300 vrsta ptica, od ukupno oko 400 vrsta zabilježenih u Hrvatskoj, što čini oko tri posto svih ptičjih vrsta u svijetu.

Istaknuto je kako su prirodna staništa u Hrvatskoj ugrožena te da se neposredna zaštita provodi uglavnom unutar zaštićenih područja, dok je izvan njih gotovo i nema. Naglašeno je i da je Hrvatska, zahvaljujući pristupanju OECD-u, spremna ustrojiti snažnije čuvarske službe za neposrednu zaštitu prirode.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković rekao je kako pozitivni primjeri već postoje u inozemstvu.

- Iznimno uspješna praksa postoji u određenim razvijenim zemljama EU, da ne kažem Amerika, Kanada i određene države Afrike gdje su životinje ugrožene i gdje su se oporavile nakon uvođenja snažne rendžerske službe koja se bavi neposrednom zaštitom, istaknuo je.

Nacionalni koordinator u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode Adrian Tomik istaknuo je kako su vremenski uvjeti ove zime utjecali na raspored ptica.

- Recimo ova zima je malo stisla pa su se ptice premjestile na nezaleđene vodene površine poput većih rijeka. Tako smo ove godine na Dunavu izbrojali rekordnih 23 tisuće ptica vodarica, za usporedbu s prošlom godinom kada je bilo rekordno malo zabilježeno na Dunavu, rekao je Tomik.

O prebrojavanju ptica izvan Kopačkog rita govorio je Tomislav Mandir iz Javne ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije.

- Mi smo brojali ptice na svim ostalim vodenim površinama izvan Kopačkog rita. Iznimno smo zadovoljni, ove godine smo imali nešto veće rezultate nego prijašnjih godina. Zabilježili smo 27.632 jedinke, što je za tri tisuće više nego prošle godine. Broj je tu negdje, sve ovisi o vremenskim uvjetima, objasnio je Mandir.

Lonjsko polje: Obilježen Međunarodni dan vlažnih staništa

Međunarodni dan vlažnih staništa Park prirode Lonjsko polje obilježio je u ponedjeljak u Repušnici manifestacijom "Budućnost na rubu močvare", koja se od 2001. održava u Moslavini i naglašava važnost lokalnog stanovništva i tradicijskog načina života u očuvanju močvara.

Ove godine obilježava se 55. obljetnica potpisivanja Konvencije o vlažnim staništima u iranskom gradu Ramsaru. Hrvatska je Konvenciji pristupila 1991. godine, a od tada je na Ramsarski popis uvrstila pet vlažnih, močvarnih područja, osobito važnih kao staništa ptica. Riječ je o parkovima prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, ribnjacima Posebnog ornitološkog rezervata Crna Mlaka te delti rijeke Neretve.

Močvare ekosustavi koji održavaju bogatu bioraznolikost

Domagoj Šejatović, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, istaknuo je da su močvare bitni ekosustavi koji održavaju bogatu bioraznolikost, a ujedno služe kao kolijevke kulturne baštine i živih tradicija.

Integriranje tradicionalnog znanja u strategije očuvanja poboljšava zaštitu močvara i potiče uključive, na zajednici utemeljene pristupe, koji prepoznaju i poštuju dugogodišnju ekološku mudrost.

Hitna i intenzivnija akcija ključna je za zaštitu kulturne baštine i očuvanje tradicionalnih sustava znanja koji su dugo štitili ove visoko produktivne ekosustave.

Važnost lokalnog stanovništva u očuvanju Lonjskog polja

Šejatović je posebno naglasio važnost lokalnog stanovništva u očuvanju Lonjskog polja, koje sudjeluje u programima i aktivnostima Parka prirode.

- Zahvaljujemo im manifestacijom, kojom već 25 godina odajemo počast ljudima koji su svojim znanjima generacijama štitili močvare. Radimo zajedno za budućnost u kojoj su močvare cijenjene, obnovljene i zaštićene za sve, istaknuo je.

Močvare su najugroženiji sustavi na svijetu jer vlažna staništa nestaju tri puta brže od prirodnih šuma, stoga je njihovo očuvanje ključna zadaća čovječanstva radi zaštite tih ekosustava kao važnih ekoloških i kulturnih vrijednosti za sadašnje i buduće generacije.

U sklopu manifestacije predstavljena je i zbirka Priče z mojega dvorišća, autorice Katarine Brkić iz Repušnice. Knjiga je pisana kajkavskim moslavačkim govorom te literarno prikazuje ljude autoricina rodnog sela Repušnice, smještenog na rubu Lonjskog polja, iz vremena njezina djetinjstva.