Tetovaže kao simbol identiteta i otpora: od Lelekica do borbe za ravnopravnost

Emisija HTV-a Kod nas doma otvorila je raspravu o tetovažama kao simbolu identiteta, zaštite i ženskog otpora.Nikša Sviličić objasnio je povijesnu i suvremenu dimenziju tetovaža, dok se govorilo o feminizmu, transgeneracijskom iskustvu i ravnopravnosti, uključujući ulogu muškaraca u dijeljenju odgovornosti.

Tetovaže kao identitet i zaštita: od Lelekica do antropologije

Pjesma Lelekica otvorila je u emisiji HTV-a "Kod nas doma" raspravu o simbolici tetovaža, transgeneracijskom iskustvu i ženskim pravima. U studiju se razgovaralo o povijesnoj i antropološkoj dimenziji tetovaža, ali i o suvremenom feminizmu te ulozi muškaraca u borbi za ravnopravnost.

Nikša Sviličić, koji ima tri doktorata i specijalizirao se za vizualnu antropologiju, objasnio je kako su tetovaže "mnogo više od rane na tijelu". Govore o identitetu, subjektivitetu vremena i teritorijalnoj pripadnosti. Posebno je istaknuo tzv. bosanske, odnosno hrvatske tetovaže koje datiraju još prije 15. stoljeća.

– U početku su definirale teritorijalnu pripadnost, a kasnije su poprimile i pragmatičnu dimenziju – štitile su žene, rekao je.

Podsjetio je na zapise iz osmanskog razdoblja, prema kojima su tetovaže, zbog tumačenja u islamskoj tradiciji, predstavljale svojevrsnu zaštitu od zlostavljanja. Ono što je krenulo kao oznaka pripadnosti, s vremenom je preraslo u snažan simbol ženskog identiteta i otpora.

Feministička poruka i transgeneracijska mudrost

Stihovi pjesme – "Dok pališ svijeću, pitaj svoju baku, zašto je kćeri rađala u strahu…" mnogi su protumačili kao snažnu feminističku poruku. U emisiji je naglašeno da pjesma donosi i element transgeneracijske mudrosti.

Nevena Rendeli je istaknula da se kroz takve poruke podsjećamo kako su žene živjele prije, kako bismo osvijestili vlastitu poziciju danas.

– Neke nove generacije prava uzimaju zdravo za gotovo, ali da se netko nije izborio za njih, danas ih ne bi mogli uživati, rekla je.

Riječ je o podsjetniku da borba za prava nije završena i da se povijest često ponavlja.

Od tabua do tatua: tetovaže kao kulturni fenomen

Nikša Sviličić ove jeseni objavljuje knjigu Od tabua do tatua, opsežno djelo o ulozi tetovaža u različitim kulturama. Tetovaže, kaže, sugeriraju samosvjesnost i osobni identitet, a kada nose dodatnu poruku, postaju snažan simbol koji nadilazi individualno iskustvo.

U razgovoru je spomenuo i mit o Andromedi, istaknuvši da je jedan od rijetkih grčkih mitova sa sretnim završetkom – jer su se Perzej i Andromeda međusobno poštovali. Upravo je poštovanje, smatra, temelj svakog odnosa.

Women's Weekend: platforma za iskustvo i solidarnost

Razgovor se potom prebacio na Women's Weekend u Rijeci, koji se održava četvrtu godinu zaredom oko Dana žena. Organizatorica Nevena Rendeli je objasnila da se danas ponekad čini kako su ženska prava čak i više pod pritiskom nego prije desetak godina.

– Stalno se moramo iznova opravdavati za stvari za koje smo mislili da su odavno svladane, rekla je.

Women's Weekend zamišljen je kao platforma koja stavlja žene pod svjetla reflektora, potiče razmjenu iskustava i rušenje "staklenih stropova". Ove godine naglasak je upravo na transgeneracijskom iskustvu i dijalogu između starijih i mlađih generacija.

Ravnopravnost: podjela poslova i mit o fizičkoj nadmoći

U završnom dijelu emisije otvoreno je pitanje uloge muškaraca u ravnopravnosti. Naglašeno je da prava i obveze trebaju biti jednaka te da ravnopravnost znači podjelu odgovornosti, a ne simbolične geste.

– Nije poanta da žena odradi drugu smjenu kod kuće, dok se muškarac odmara, istaknuo je u raspravi voditelj razgovora Bruno Šimleša.

Rewndeli je spomenula i primjer Antonije Trupinić, bojnice Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i bodybuilderice, koja je iste testove polagala kao i njezini muški kolege, čime se relativizira argument o fizičkoj inferiornosti žena.

Zaključak je da se podjele na "muške" i "ženske" poslove sve više brišu te da je ravnopravnost proces koji zahtijeva stalno preispitivanje i međusobno poštovanje.