Uzgajamo s razlogom – jedemo s povjerenjem

SPONZORIRANI SADRŽAJ

Pastrvski ribnjak
Pastrvski ribnjak
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva / -

U svijetu u kojem se sve više pitamo odakle dolazi hrana koju jedemo, hrvatska akvakultura daje jasan i odgovoran odgovor. Sustavno planirana, znanstveno utemeljena i strogo kontrolirana, akvakultura u Republici Hrvatskoj danas je strateška grana gospodarstva – ali i mnogo više od toga. Ona je oslonac lokalnih zajednica, čuvar okoliša i pouzdan izvor zdrave, kvalitetne hrane.

Strateška grana s jasnom vizijom


Prema Zakonu o akvakulturi, hrvatska akvakultura prepoznata je kao djelatnost od posebnog nacionalnog interesa. Taj status potvrđen je i donošenjem Nacionalnog plana razvoja akvakulture do 2027. godine (NPRA), koji postavlja jasne ciljeve:


• održiv rast proizvodnje

• otpornost na klimatske promjene

• jačanje konkurentnosti

• razvoj ruralnih i obalnih područja

• poticanje inovacija

Drugim riječima, rast koji ima smisla i koji ide ruku pod ruku s očuvanjem prirode i bioraznolikosti. Impresivan rast prate brojke koje govore same za sebe jer Hrvatska akvakultura u posljednjem desetljeću bilježi snažan uzlet:


• +112 % rasta proizvodnje (2014. – 2024.)

• +160 % rasta vrijednosti proizvodnje

• Rekordna količina u 2024. godini: više od 29.300 tona

• Vrijednost proizvodnje: preko 200 milijuna eura u 2023., uz zadržavanje visoke razine i u 2024.

Ovaj rast prvenstveno se temelji na proizvodnji visokovrijednih proizvoda marikulture – lubina, komarče i plavoperajne tune, ali i na ponovnom uzletu slatkovodne akvakulture.

Šaranski ribnjak

Šaranski ribnjak

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva / -

Od Jadrana do kontinenta – raznolikost hrvatskog uzgoja


U morskom uzgoju dominiraju:


Lubin i komarča – uzgajani u suvremenim plutajućim kavezima, uz kontroliran uzgojni ciklus

Plavoperajna tuna – jedan od najcjenjenijih proizvoda hrvatske akvakulture, gotovo u cijelosti izvožen na zahtjevna svjetska tržišta


Hrvatski uzgajivači kontinuirano ulažu u modernizaciju, prilagodbu tržištu i smanjenje troškova proizvodnje, uz istovremeno poštivanje najviših okolišnih standarda.


Školjkarstvo – tradicija, kvaliteta i zaštićeno podrijetlo


Dagnje i kamenice uzgajaju se na malim obiteljskim gospodarstvima, u čistim i kontroliranim morskim područjima. Poseban ponos hrvatske akvakulture su:


Malostonska kamenica – prvi zaštićeni proizvod ribarstva u RH i prva europska plosnata kamenica s oznakom izvornosti u EU

Novigradska dagnja – proizvod sa zaštićenom europskom oznakom izvornosti


Ove oznake nisu samo priznanje tradiciji, već i jamstvo kvalitete, sljedivosti i sigurnosti za potrošače.


Slatkovodna akvakultura – temelj ruralnog razvoja


Uzgoj šarana i pastrve ima ključnu ulogu u kontinentalnim područjima Hrvatske. Osim proizvodnje hrane, slatkovodna akvakultura:


• zapošljava lokalno stanovništvo

• doprinosi razvoju ruralnog turizma

• čuva biološku raznolikost

• održava vrijedna Natura 2000 staništa


Zahvaljujući ulaganjima, novim tehnologijama i mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u posljednje tri godine bilježi se ponovni rast proizvodnje i vrijednosti u ovom segmentu.

Marikultura

Marikultura

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva / -

Hrana kojoj vjerujemo


Proizvodi akvakulture prolaze stalni državni monitoring, od kakvoće vode do zdravstvene ispravnosti proizvoda. Upravo zato potrošači sve više biraju ribu i školjke iz uzgoja.


Trend je jasan:


• potrošnja proizvoda akvakulture po stanovniku kontinuirano raste

• u 2023. dosegnula je rekordnih 3,8 kg godišnje

• cilj za 2027. već je ostvaren – i sada ga treba zadržati


Poseban naglasak stavlja se na edukaciju potrošača, suradnju s vrtićima, školama i javnim ustanovama te razvoj kratkih lanaca opskrbe.


Ulaganja u održivu budućnost


Razvoj hrvatske akvakulture snažno je poduprt nacionalnim i europskim sredstvima, uz koordinaciju i provedbu od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva:


• više od 100 milijuna eura potpora do sada

• od čega preko 90 milijuna eura iz EU fondova

• ulaganja u nova uzgajališta, inovacije, okolišne mjere i otpornost na krize


U razdoblju 2021. – 2027. sektoru je na raspolaganju više od 63 milijuna eura javne potpore.


Biranjem hrvatske akvakulture podržavamo:


• kontrolirani uzgoj

• sljedivost „od vode do stola“

• sigurnu i nutritivno vrijednu hranu

• očuvanje okoliša

• radna mjesta u lokalnim zajednicama


Uzgajamo s razlogom – jedemo s povjerenjem.


Hrvatska akvakultura nije samo proizvodnja hrane. Ona je ulaganje u zdravlje, prirodu i budućnost.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!