Valerija Kovač o Velikoj Gospi: Slavlje koje spaja nebo i zemlju

Zašto je blagdan Velike Gospe toliko snažno prisutan u narodu, što znači u teološkom i duhovnom smislu, te kako se slavi - za HRT je pojasnila izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Blagdan je Velike Gospe - svetkovina Uznesenja Blažene Djevice. 

Vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta, prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, nakon završetka zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

- Velika Gospa je jedan od najvažnijih marijanskih blagdana, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom katoličkom svijetu. Vjernici na poseban način proživljavaju istinu vjere da je Blažena Djevica Marija, nakon završetka zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo. To znači da Ona, kao Majka Božja, ima udjela u uskrslome stanju svoga Sina, rekola je za Studio 4 Valerija Kovač.

'Marija nam pokazuje da čovjek ne završava na zemlji'

Dodaje kako je ovaj blagdan duboko teološki utemeljen jer vjernicima pokazuje njihovo vlastito poslanje i nadu u uskrsnuće i vječni život.

- Marija nam pokazuje da čitav čovjek, sa svim svojim životom, ne završava ovdje na zemlji. Ona već uživa ono što je Bog obećao svima - zajedništvo s Njime u vječnosti, kaže.

Velika Gospa u Hrvatskoj nije samo crkveni blagdan, ona je i snažan društveni, kulturni i emocionalni događaj.

Vjernici od ranog jutra dolaze na misna slavlja, često pješice, noseći osobne zavjete i molitve.

- Hodočašća su središnji dio proslave. Ljudi dolaze pješice i više desetaka kilometara - iz zahvalnosti, nade ili potrebe. Slavlje uključuje i ispovijed, svečane procesije sa slikama ili kipovima Majke Božje, a u nekim krajevima i na brodovima, objašnjava sestra Valerija.

- Uz vjersku dimenziju, blagdan u mnogim mjestima dobiva i društvenu notu - sajmovi, narodne svečanosti, zajednička blagovanja, druženja, festivali dio su višestoljetne tradicije, koja povezuje vjernike i cijele zajednice, kazala je.

Marijanska svetišta - mjesta čuda i utjehe

Hrvatska je zemlja bogata marijanskim svetištima - od nacionalnog svetišta u Mariji Bistrici do Sinja, Trsata, Aljmaša i brojnih lokalnih crkava posvećenih Bogorodici.

Njihova posebnost, kaže sestra Valerija, leži u živom odnosu vjernika prema Majci Božjoj i u povijesti koja ih prati.

- Ta svetišta nastajala su često uz čudesne događaje. Marija je tu doživljena kao zaštitnica, kao netko kome se narod obraća u nevoljama i tjeskobama. Marija nije samo Majka Isusova - ona je Majka Crkve, Majka svih vjernika. Prisjetimo se - Marijina uznesenost ne znači njezinu odsutnost. Ona je i dalje prisutna, duhovno djelatna, solidarna s nama, zaključuje sestra Valerija.