Ivan Gutler
Foto: HRT / HTV
Oluje, toplinski valovi i temperaturni ekstremi postaju globalna svakodnevica. Dok se nekad znalo kakvo nas vrijeme čeka u kojem godišnjem dobu, danas nije neuobičajeno da promijenimo sva četiri godišnja doba u istom danu. Predviđanje vremena postaje sve zahtjevnija vještina. Svaki dan pratimo prognozu, a DHMZ je važna karika za planiranje poslovnih i osobnih aktivnosti.
Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, gostovao je u HTV-ovoj emisiji "Zelena linija" u "Studiju 4". Nedavno se vratio sa svjetske izložbe Expo 2025. u Japanu, gdje je tamonjim kolegama predstavio rad hrvatskih meteorologa, ali i razmijenio iskustva kako pristupiti globalnim klimatskim izazovima. Güttler je kazao da je Hrvatska u Japanu bila predstavljena u malom, ali vrlo kreativnom paviljonu koji je prikazivao biološku i klimatsku raznolikost u Hrvatskoj.
- Tako je naš paviljon imao nekoliko poddjelova u kojima je temperatura u tom trenutku bila onolika kolika je bila u tom trenutku na nekoj postaji državne mreže DHMZ-a u Hrvatskoj. Na kreativan način smo prenosili toplinu na daljinu, kazao je i dodao da je posjetiteljima to bilo zanimljivo, ali su ih interesirale i razne brošure iz Hrvatske koje su se odnosile na nacionalne parkove.
Klimatske ekstremne pojave
I u Japanu su ove godine također probijeni novi temperaturni rekordi, kazao je Güttler i dodao da u Japanu imaju i problem tajfuna, dakle uragana koji nastaju na području Pacifika.
- To su događaji velikih prostornih dimenzija koji su tijekom povijesti imali velike štete - i materijalne i ljudske. Zbog razvoja sustava ranih upozorenja, prognostičkih sustava, danas imamo dovoljno vremena od nastanka tajfuna i uragana, pa je broj žrtava manji, kazao je. Smatra to velikim uspjehom svjetske meteorologije.
Japan je poznat i po gradnji koja je otporna i na potrese, istaknuo je i naglasio da se radi o naciji koja se prilagodila i na klimatske uvjete i na seizmičke uvjete, pa svoja iskustva mogu prenositi u ostatak svijeta.
Sustavi upozorenja
Objasnio je da su sustavi upozorenja u Hrvatskoj važni jer se, kako kaže, velika količina podataka, satelitskih, radarskih mjerenja, mjerenja s automatskih postaja, raznih inovativnih novih sustava motrenja i prognoze stanja vremena, sažmu u što jednostavniji i jasniji sustav koji sustavima civilne zaštite i građanima daju jasna upozorenja za narednih nekoliko dana.
Upozorenja DHMZ-a su dio europske mreže upozorenja koja pokriva sve europske države, osim trenutačno Albanije koja je na putu da također uvede taj sustav.
- Taj sustav sažima vremenske informacije za danas i sljedeća dva dana u jedan semaforski sustav gdje se vrlo jasno za meteorološke regije u Hrvatskoj daju upozorenja "žuto, narančasto, crveno" ovisno o stupnju ozbiljnosti mogućih posljedica u narednom razdoblju. I na taj način pokrivamo događaje od temperaturnih opterećenja, rizika od bujičnih poplava, grmljavinskog vremena, snažnog vjetra.
- Nakon oluje u Zagrebu 2023. godine u srpnju, dosta je ubrzano implementiran dodatni način kanala upozoravanja naših građana, a to je sustav SRUK. On omogućava da naši građani na svoje mobilne uređaje kroz dvije tehnologije također dobivaju dodatna upozorenja, kazao je glavni ravnatelj DHMZ-a. Taj sustav se prošle godine aktivirao tri puta, a ove godine jednom.
Utjecaj umjetne inteligencije na meteorološke prognoze u Hrvatskoj
Govoreći o umjetnoj inteligenciji kazao je da ju meteorolozi danas smatraju kao velikog pomagača. Mi danas uz relativno mala financijska sredstva, kazao je, možemo dobiti dodatnog prognostičara, programera, savjetnika. Trenutačno je nekoliko sustava umjetne inteligencije u području meteorologije. Ljudi su i dalje bitni u sustavu održavanja svih naših meteoroloških mjerenja koji su ponekad na vrlo teško dostupnim lokacijama, istaknuo je među ostalim Güttler.
Vrijeme u Hrvatskoj u idućih 3-5 godina
- Kad govorimo o sredozemlju i Jadranu, zaista je to u svjetskim razmjerima jedna vruća točka, pogotovo u ljetnoj sezoni gdje se preklapaju dva problema, a to su vrlo topla atmosfera i more, te deficit u oborinama. U kombinaciji ta dva događaja zaista čine veliki pritisak na sustav obrane od požara i to je jedan od rizika koji već sada, a i u narednim desetljećima će se samo jačati, kazao je.
Nismo još prekršili pariški sporazum i njegove ciljeve, ali, dodao je, ovakvim tempom zagrijavanja ćemo to učiniti u sljedećem desetljeću. Toplinski valovi glavna su perjanica u negativnom smislu klimatskih promjena.
Kakva će biti jesen?
- Ovih dana u Hrvatskoj bilježimo ipak jedan hladni prodor zraka koji će trajati do petka i subote. Nakon toga očekujemo povratak relativno nešto viših temperatura. U svakom slučaju, te sezonske prognoze za područje ovog dijela Europe nisu glavni produkt, njih treba gledati više indikativno. Ono što, evo, naše građane i gledatelje, molim da prate sustav upozorenja, kazao je Güttler.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!