Od ilegalnih deponija do energana: Zašto RH kasni s rješenjem otpada?

Gušimo li se u vlastitom smeću dok politika preko "naših leđa" rješava unutarstranačke ratove? Od skandala s ilegalnim deponijima i smrada pod prozorima, pa sve do straha lokalnih moćnika od novih sortirnica – otpad je u Hrvatskoj postao biznis i "politička mina" broj jedan. 

Tko koči tehnološka rješenja, zašto struka gubi bitku protiv zelenog populizma i koliko ćemo točno platiti europske penale kroz veće račune? O tome je u HTV-ovoj emisiji "Zelena linija" govorila Lana Krišto, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom. 

- Hrvatska danas oporabljuje oko 35% svog otpada, kazala je Krišto i dodala da je cilj 65%. Odlažemo pak oko 50% otpada, a cilj je oko 10%. Rok za postizanje ciljeva je do 2035. s tim da imamo pravo na odgodu od pet godina.

Napredak u tom poslu postoji, ali joj se čini da presporo ide. Koči ga najviše, kaže, administracija, građani koji "ne žele to u svom dvorištu", politika koja nije spremna to napraviti u svom mandatu te odgađa neke bitne odluke i prebacuje ih na "nekog drugog".

Prema podacima Eurostata, one države koje su imale energetsku oporabu, uspjele su postići zadane ciljeve Europske unije u vezi s otpadom.

- One države koje slabo energetski oporabljaju došle su do nekog postotka i dalje nemaju pomaka, kazala je Krišto.

U Hrvatskoj postoje centri za gospodarenje otpadom, sortirnice, kompostane, ali taj cjelokupni sustav djeluje rascjepkano, kazao je urednik i voditelj emisije Kornat Vilović. Da bi se "zatvorio krug", tvrdi Krišto, potrebno je uređeno tržište sekundarnih sirovina.

Bez energana, potvrdila je, ciljevi će se teško moći ostvariti, a prvi bi, kazala je, energane mogli imati - Zagreb i Šibenik (Bikarac).

Cijeli razgovor možete pogledati ovdje: