Žive li Hrvati na Zelenom Otoku irski san ili javu?

Od ekstremno siromašne države, Irska je postala zemlja s najvećim neto plaćama radnika u EU-u, u iznosu od 3400 eura, zemlja koja vapi za radnom snagom i u koju je godišnje stizalo 5 tisuća ljudi. Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Irskoj je radilo dvjestotinjak hrvatskih državljana. Danas oko 20 tisuća. Kako su se uklopili u najbrže rastuće gospodarstvo Unije? 

Kada je prije 11 godina ulazila u Europsku uniju, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila je 22, a kad je riječ o mlađoj populaciji, nevjerojatnih 52 posto. Jedina perspektiva koju su mnogi tada vidjeli bila je odlazak iz zemlje. Situacija se ni idućih nekoliko godina nije popravljala pa su tisuće ljudi, ponajviše mladih, spakirale kovčege i otišle. Gubitak posla bio je okidač i za bračni par Jan iz Osijeka.

- Mi smo bili sa zadnjih par stotina kuna i djetetom u stanu gdje dolazi stanarina, dolaze režije... I što smo mi napravili, dijete kod jednih od roditelja, karta u jednom smjeru, došli u Irsku i tu smo, hvala Bogu, našli oboje poslove, imamo stalne poslove, rekla je Dajana Jan, iseljenica iz Osijeka.

No novi počeci nigdje nisu lagani pa tako ni u Irskoj. A za sve doseljenike u ovu zemlju prvi je korak isti, pribavljanje PPS broja, inačice hrvatskog OIB-a, a koji se može čekati tjednima. PPS preduvjet je za sve, ali ne i za rad.

- Vi svejedno možete raditi jer na poslu kažete, nemam PPS, tek sam došao, aplicira se za to, oni vam daju papir jer znaju da vam treba taj PPS, dobijete taj papir i kada dobijete PPS, tek onda možete raditi bankovni račun. Bez bankovnog računa ne možete primati cijelu plaću i bez PPS-a. Možete na nečiji tuđi račun, nekoga od obitelji, prijatelja, ali dobiva se samo jedan dio, polovina plaće, a druga polovina ide na emergency tax, kaže Dajana.

Taj ostatak, naravno, dobijete kada otvorite vlastiti račun. I ta svojevrsna ušteđevina mnogima dođe kao spas jer ono s čime se svi doseljenici, a posebno oni u Dublin, susretnu i što svi ističu kao najveći problem iznimno su visoke stanarine.

- Dođete na viewing, da pogledate stan, primjerice, i s vama bude još 100, 120, 150 ljudi i onda se svi natječu tko će više dati samo da ga dobiju. Stanovima koji se iznajmljuju za 2000, 2200 eura, primjerice, dvosobni, može cijena narasti do 2800 ili čak i tri tisuće eura, kaže Vedran Jan, iseljenik iz Osijeka.

Problem je to koji, unatoč najvišoj prosječnoj plaći u Uniji, mnoge mlade Irce tjera da uzmu putovnicu u ruku i poput svojih predaka sreću potraže na drugim kontinentima.

- Mladi emigriraju zbog boljih prilika u inozemstvu. Stanarine su veoma visoke i ako živite u unajmljenom stanu, zapravo nikada ne možete uštedjeti za depozit kako biste mogli kupiti vlastiti stan. Zato odlaze u Australiju, Novi Zeland ili Sjevernu Ameriku, u nadi da će ondje za neko vrijeme uspjeti uštedjeti dovoljno za depozit, istaknuo je Darren O'Connor, taksist.

I Darren se nada da će se situacija sa stanogradnjom uskoro promijeniti te da će njegova 18-godišnja kći Keira ipak ostati u Irskoj.

- U posljednje vrijeme počelo se više graditi, ali govori se kako privatnici i dalje otežu s gradnjom jer zbog inflacije očekuju da bi za nekoliko godina mogli zaraditi mnogo više nego danas. Vlada ulaže mnogo novca da pomogne ljudima s tim problemom, ali za sve je potrebno vrijeme, nadamo se da će za 5-6 godina biti bolja situacija, rekao je Darren.

Država nastoji pomoći

No kada su obitelji s djecom u pitanju, država tu već i sada nastoji pomoći kako bi kupnja vlastite nekretnine bila moguća što prije.

- Država nam tu pomaže oko 70 posto u sufinanciranju rente, tako da nam je tu lakše. I oko djece nam mnogo pomaže država. Za after school, čuvanje djece, oko škole, vrtića financiraju do 50 do 60 posto, naglasio je Vedran.

- Obitelji pomažu da si uspije nekako uštedjeti novac sa strane, da uspiju nakon nekog vremena kupiti svoju kuću, dodao je.

No uštedjeti za depozit, koji najčešće iznosi 10 posto, jedno je, a otplaćivati kredit za stan ili kuću u nekoj od boljih i sigurnijih dublinskih četvrti nešto potpuno drugo.

- Čim dođe obitelj i hoćeš aplicirati za kuću, za hipoteku, tu onda u biti vidiš realnost. Kad vidiš da je kuća 800 tisuća eura, 700 tisuća eura, a kredit je 3 i pol puta tvoja plaća, onda skužiš da ne možeš kupiti kuću u dobrom kvartu, nego onda ideš ili prema van, na primjer, ideš 100 kilometara izvan Zagreba, naglasio je Marko Šutalo, iseljenik iz Zaprešića.

Zbog velikog priljeva stranih radnika Dublin sve više nalikuje multikulturalnom Londonu. Irci se još navikavaju na novonastalu situaciju.

- Prvo su počeli stizati Turci i Poljaci, a za njima su došli svi. Oni su radili poslove koje Irci nisu željeli. Mnogi su zaradili dovoljno novca i vratili se, ali sada, kako vidite, u Irskoj žive ljudi iz svih krajeva svijeta, kaže James Carroll, taksist iz Dublina.

A poslije brexita dogodio se i velik priljev ilegalnih imigranata, što je dovelo i do velikog broja beskućnika, ali i osjećaja nesigurnosti. Takvi prizori uzdrmali su sliku Irske kao obećane zemlje.

Porast nasilja u Irskoj

- Zabrinut sam zbog toga što neki od tih ljudi dolaze iz zemalja u kojima ljudski život ne znači mnogo. To je utjecalo na porast nasilja, istaknuo je.

Glavni preduvjet za to svakako je dobro plaćen posao, a to je ono na što se u Irskoj gotovo nitko ne žali. S obzirom i na iseljavanje svojih mladih, Irska i dalje vapi za radnom snagom, i to na svim razinama, od fizičkih poslova, preko javnog sektora i zdravstva, do IT i drugih tehnoloških stručnjaka. Uz najvišu prosječnu plaću, koja je trenutačno oko 3400 eura, ono što se ističe kao najveća prednost rada u Irskoj mogućnost je brzog napredovanja.

- Prvo sam u uredu radila kao administrator za narudžbe i sav taj proces dolje u prizemlju, a sad idem na nešto malo više, na kredite i istrage, a onda dalje imam u planu aplicirati za step-up program, što vodi do menadžera, rekla je Dajana.

Obitelj Jan na Zelenom Otoku izvrsno se snašla i ne planira se vratiti. No ovdašnje visoke stanarine, kao i poboljšanje ekonomske situacije u Hrvatskoj mnoge su posljednjih godina usmjerili na povratak.

- Ima dosta ljudi ovdje koji se ne mogu probiti, ne mogu uspjeti, ne mogu ni živjet dobro jer troškovi su veliki. Ja vidim da su se u Hrvatskoj zadnje 2-3 godine stvari malo na bolje pomakle, vidim dosta ljudi se vraća, što su zapravo trendovi. Znam dosta ljudi koji su se vratili i znam dosta ljudi koji se žele vratiti, rekao je Marko.

Kišovita Irska nekim Hrvatima potpuno je ispunila očekivanja, no nije rijetkost čuti ni da mnogi svoje mjesto pod suncem ipak vide u Hrvatskoj.

Emisiju Globalna Hrvatska pogledajte danas na Drugom programu HTV-a u 17.58.