Rekonstruirano lice čovjeka iz doba normanskog osvajanja

Novo istraživanje otkrilo je kako je mogao izgledati muškarac koji je preživio normansko osvajanje Britanije, donoseći nove detalje o njegovu životu prije više od 1000 godina.

Ostatke 'Conquest Mana' (Čovjeka iz doba osvajanja) kako je nazvan, analizirali su istraživači iz organizacija English Heritage i Heritage England koristeći se osteološkom analizom, testiranjem drevnog DNK i izotopa, uz digitalnu rekonstrukciju lica.

Rezultati njegove DNK analize sugeriraju da je imao znatan udio podrijetla iz kontinentalne Europe.

Opisan je kao "zdepast i mišićav", visok više od 150 cm i star oko 50 do 60 godina s dokazima da je imao višestruke prijelome koji su zacijeljeli.

Također je dobio privilegiran pokop u normanskoj crkvi, koja je tada bila u vlasništvu jednog od vitezova Vilima Osvajača, crkvi sv. Petra u Barton-upon-Humberu, te je položen u lijes izrađen od hrasta posječenog oko 1079. godine.

Ruke su mu bile prekrižene, glava mu je bila naslonjena na jastuk od trave i učvršćena s dva komada lokalne krede da ne padne na stranu. Uz njega su bila položena tri štapa od jabukova drveta, koji su se u skandinavskoj tradiciji smatrali svetima.

Gotovo tisuću godina poslije

Uoči otvorenja izložbe tapiserija iz Bayeuxa i rekonstrukcije Bitke kod Hastingsa, English Heritage surađivao je s istraživačima iz Historic England, Crick Instituta, Britanskog geološkog zavoda, Sveučilišta u Southamptonu, muVIS-a i FaceLaba kako bi proučili Čovjeka iz doba osvajanja.

Kevin Booth, glavni kustos zbirki English Heritagea, koji je koordinirao istraživanje, rekao je: Fasciniran sam ovom osobom - ovim čovjekom iz doba osvajanja - već 20 godina. Tko je bio, što je doživio, je li mogao biti u Bitki kod Hastingsa, kakva je osoba mogao biti?

S ovom novom analizom, čini se kao da mu se stvarno možemo približiti. Sada moći pogledati njegovo lice znači osjećati se kao da gotovo možemo razgovarati s njim, dodao je.

- On je fascinantan preživjeli jednog kataklizmičnog razdoblja u povijesti, rođen za vrijeme vladavine vikinškog kralja Knuta, preživio je normansko osvajanje da bi bio s počastima pokopan pokraj crkve iz razdoblja prije osvajanja, dijela novog normanskog svijeta, kazao je.

- Čini mi se da je njegova ostavština priča o preživljavanju, otpornosti i prilagodbi i nadam se da će dijeljenjem njegove priče na ovaj način, kada ljudi dođu na naše uprizorenje Bitke kod Hastingsa ili posjete izložbu tapiserija iz Bayeuxa - naravno, moći navijati za koga žele - ali možda nam može pomoći da ne kategoriziramo one koji su se ondje borili i poginuli, nego da ih prije svega shvatimo kao ljude, zaključio je.