Proljetne alergije: Sve više oboljelih i veća potrošnja lijekova

Bliži se proljeće i sezona alergija, što znači da će mnogi imati problema s kihanjem, svrbežom očiju i curenjem nosa. Prve smetnje alergičari osjete upravo u ovo doba godine, kada počinje cvatnja.

Iako se vrijednosti peluda lijeske i johe bilježe još od početka siječnja, posljednjih dana znatno su porasle.

- Jučerašnji dan je bio nepovoljna situacija za sve one koji su alergični na visokoalergenu pelud lijeske i johe jer su te vrijednosti prelazile i nekoliko stotina, što znači da svi oni koji su alergični na spomenutu pelud zasigurno su imali dosta jake alergijske reakcije, kaže doc. dr. sc. Barbara Stjepanović, NZJZ "Andrija Štampar", laboratorij za aerobiologiju.

Alergični možemo postati u bilo kojoj dobi, no točni razlozi još se ne mogu točno utvrditi.

Alergični možemo postati u bilo kojoj dobi

Alergije postaju sve češće, a najčešće zahvaćaju djecu i mlađu populaciju.

Nekoliko je teorija zašto su alergije u velikom porastu, a jedna od njih je higijenska hipoteza.

- Manja izloženost bakterijama i virusima u djetinjstvu, manja izloženost onoga što imamo na selu, prljavštine u konačnici, životinjama, dovodi do toga da naš imunitet ostane nezaposlen, a "non-stop" radi, i onda nađe nekakvu metu koja normalno živi u okolišu i bori se protiv toga. Tada imamo nekakvu alergiju, ističe Radovan Zrilić, dr. med. spec. internist i pulmolog.

Ne postoji pravilo u kojoj se dobi alergije mogu pojaviti i u kojoj nestati, no trenutna statistika ipak pokazuje neke podatke.

- Mi pretpostavljamo da ljudi s alergijskim rinitisom ima 15-30 posto. U dječjoj dobi je to čak i do 40 %. Alergičara u dječjoj dobi je više nego u odrasloj životnoj dobi, ali nema nikakve garancije da netko tko nije imao nikad u životu nekakve alergijske manifestacije na bilo što, u odrasloj životnoj dobi ih neće dobiti, kaže dr. Zrilić.

Mnogi posežu za antihistaminicima - lijekovima koji ublažavaju simptome, a prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, njihova ukupna potrošnja raste iz godine u godinu. 

U 2023. građani su za njih izdvojili 7 cijelih 79 milijuna, a u 2024. 8 cijelih 27 milijuna eura.