Svaki dan u RH 11 ljudi sazna da ima rak debelog crijeva - tihog ubojicu bez simptoma

U sklopu javnozdravstvene akcije "Plavi ožujak - pregledaj se za život", koju u mjesecu podizanja svijesti o raku debelog crijeva, organizira Hrvatsko gastroenterološko društvo, građani će se u 13 gradova moći savjetovati s liječnicima i obaviti procjenu rizika od te bolesti. 

Rak debelog crijeva u Hrvatskoj uzrokuje oko dvije tisuće smrti godišnje, a bolest je, ako se otkrije u ranoj fazi, izlječiva u više od 95 posto slučajeva. 

Kako bi se upoznali s tom bolešću i osvijestili važnost njenog ranog otkivanja, građani će se moći savjetovati s liječnicima u petak, 20., petak, 27. i u subotu, 28. ožujka na javnim lokacijama i u zdravstvenim ustanovama u Rijeci, Puli, Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Požegi, Slavonskom Brodu, Splitu i Zagrebu.

Oni kod kojih se ustanovi visoki rizik od ove bolesti, bit će upućeni na daljnju obradu kod gastroenterologa.

Iz Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD) ističu da je cilj akcije educirati građane i potaknuti ih, osobito u rizičnim skupinama, na redovite preventivne preglede i usvajanje zdravijih životnih navika, uz naglasak na važnost rane detekcije bolesti.

Predsjednica Društva Ivana Mikolašević upozorava da se bolest često otkriva u uznapredovaloj fazi. 

- Svaka smrt od raka debelog crijeva danas je nepotrebna jer je ova bolest izlječiva ako se otkrije u ranoj fazi, upozorila je. Dodala je i kako kolonoskopija ostaje ključna metoda pregleda jer omogućuje otkrivanje i uklanjanje premalignih promjena, čime se može spriječiti razvoj raka.

Pregledaj se za život

Od raka debelog crijeva obolijeva sve više mladih ljudi, a kod samo 11 posto pacijenata otkriva se u početnoj fazi.

- Imam sve više pacijenata u dvadesetim i tridesetim godinama koji nam nažalost dolaze sa metastatskom bolesti. Imaju rak crijeva sa metastazom u jetri ili plućima,  što znači da je petogodišnje preživljenje loše. Ukoliko imamo nekog u obitelji tko je imao rak debelog crijeva i vi i ja moramo 10 godina ranije napraviti preventivu kolonoskopiju, ističe Ivana Mikolašević, dr. med., predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Od koje mnogi strahuju pa stručnjaci kažu - treba znati razliku između anestezije i analgosedacije koja bi mogla postati standard.

- Velika većina kolonoskopija se može napraviti bez anestezije. Mi postavljamo indikacije za anestezije kada je to nužno. Rekao bi da je taj strah relativno neopravdan pogotovo kod ljudi koji nikad prije nisu probali napraviti kolonoskopiju bez anestezije, velika većina ljudi to dobro podnese, kaže Tomislav Bokun, dr. med./spec. internist-gastroenterolog KB Dubrava.

- Tri puta do sada sam bio na kolonskopiji. Kolonoskopija nije bauk nego pretraga koja spašava život i pozivam sve koji trebaju ići na kolonoskopiju da ju ne odgađaju, da ne zaziru od te pretrage, naglašava Krešimir Luetić, dr. med./internist-gastroenterolog, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Prije pretrage - testiranje. Novi, jednostavniji i osjetljiviji test na kućne će adrese ove godine dobiti građani u dobi od 50 do 74 godine.

- Pacijent će se nama javiti zbog nekakvog simptoma koji je dovoljno alarmantan kao što je krvarenje iz probavnog trakta, ali većinom simptomi koji se polagano javljaju i koji se prikradaju su umor, promjene režima stolice, početni gubitak tjelesne težine. To će se javiti zakašnjelo. Zato mislim da je tu temeljno važna uloga liječnika obiteljske medicine i oportunitički probir, kaže Jadranka Šoić Karuza, dr. med.,specijalistica obiteljske medicine Rijeka.

Ono što sami možemo preventivno napraviti su zdravi izbori.

- Prehrana temeljena na principu mediteranske prehrane, tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja, redukcija tjelesne težine, izbjegavanje konzumacije većih količina alkoholnih pića, svakako mogu doprinjeti prevenciji nastanka kolorektalnog karcinoma, ističe Željko Krznarić, dr. med./subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Najveći broj oboljelih stariji od 50 godina

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) rak debelog i završnog crijeva jedan je od najčešćih zloćudnih tumora u svijetu te čini oko 10 posto svih dijagnosticiranih slučajeva, dok je drugi najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini.

 Procjenjuje se da je 2022. zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva i više od 900 tisuća smrtnih ishoda.

U Hrvatskoj je 2023. godine dijagnosticirano 3.820 novih slučajeva, a u 2024. od ove je bolesti umrlo 1.933 osoba. Krajem 2023. godine u Hrvatskoj je živjelo oko 25 tisuća osoba kojima je tijekom života postavljena dijagnoza.

- Rizične čimbenike dijelimo na one na koje ne možemo utjecati, poput dobi i genetike, te na one na koje možemo, kao što su tjelesna aktivnost, prehrana, pušenje i tjelesna težina, navela je Mikolašević. 

Najveći broj oboljelih čine osobe starije od 50 godina, a ako je netko bolovao od raka debelog crijeva, rizik za bliske srodnike značajno je povećan.

Simptomi bolesti u ranim stadijima često izostaju, a kada se pojave mogu uključivati promjene u navikama pražnjenja crijeva, krv u stolici, bolove i nadutost u trbuhu, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, umor te anemiju, upozoravaju iz HZJZ-a.

Zdravstvene institucije stoga pozivaju građane na odaziv u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji se provodi od 2007. godine.