Bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj

Svjetski je dan srca. Obilježava se već 25 godina s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima i važnosti brige za zdravlje srca. 

Ove godine tema je "Svaki otkucaj je važan", kojom se upozorava na činjenicu da su već desetljećima u Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a čak 80 posto slučajeva može se spriječiti. 

Na temu Svaki otkucaj je važan! i s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima u subotu je na Trgu bana Jelačića obilježen Svjetski dan srca, akcijom preventivnih pregleda za smanjenje smrtnosti od bolesti odgovornih za više od 20,5 milijuna preminulih svake godine.

Brojni građani besplatno su izmjerili krvni tlak, razinu glukoze i kolesterola, izračunali indeks tjelesne mase i dobili procjenu kardiovaskularnog rizika te uz preventivne preglede dobili su savjete o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti. Bila je organizirana i praktična edukacija o osnovama oživljavanja - kardiopulmonalnoj reanimaciji.

- Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je 40 posto, što nije prihvatljivo. Mi bismo trebali težiti da to bude barem 30 posto. Mi smo još uvijek zemlja visokog kardiovaskularnog rizika i zato su ovakve manifestacije podsjetnik svima da se mora brinuti o srcu, kazao je Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

- Moja poruka bi bila da osim što u kardiovaskularnim bolestima imamo dobru kurativu, da trebamo dati naglasak i na preventivi, istaknula je Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

Akademik Miličić, rekao je da se bolesti srca mogu u najvećem broju slučajeva spriječiti zdravim načinom života, nepušenjem, žustrim kretanjem od barem pola sata na dan, zdravom prehranom, primjerenim kalorijskim unosom.

Genetika je samo 30 posto, a sve ostalo je naš stil života, istaknuo je.

Kao simptom kod kojeg treba odmah potražiti liječničku pomoć izdvojio je bol u prsima, obično u središtu prsa, jer ona može upućivati na anginu pectoris ili infarkt miokarda, a postoji i niz drugih simptoma, od aritmije i preskakanja srca, zapuhivanja pri naporu, lošeg podnošenja napora, gušenja kada se leži na ravnoj podlozi.

Prema podacima Svjetske kardiološke federacije jedna od pet osoba umrijet će o kardiovaskularnih bolesti, no 80 posto bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti. One su desetljećima vodeći uzrok smrtnosti i u Hrvatskoj.

Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Verica Kralj rekla je kako je u 2024., od bolesti srca umro 20341 osoba, što je 40 posto svih umrlih - 45 posto žena i 35 posto muškaraca.

Najčešće dijagnostičke skupine bile su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti, a kardiovaskularne bolesti su odgovorne i za 24 posto svih prijevremenih smrti, prije 65 godine života.

Unatoč 20-godišnjem smanjenju smrtnosti, Hrvatska i dalje bilježi više stope smrtnosti od prosjeka Europske unije sa standardiziranom stopom od 591,7 na sto tisuća stanovnika.

Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca, smatra kako su ovakve javnozdravstvene akcije prilika su da se građani jednostavno, brzo i besplatno upoznaju sa svojim zdravstvenim statusom i dobiju savjete stručnjaka, a njihov je cilj da što veći broj ljudi postane svjestan rizika i na vrijeme poduzme korake za zdraviji život.

U sklopu 25. godina obilježavanja Svjetskog dana srca u nedjelju će se osvijetliti pročelje zgrade HNK u crvenu boju, a u ponedjeljak održati edukacija oživljavanja za seniorsku ekipu Vaterpolo kluba Mladost.