Bolničke infekcije, jedan od najvećih izazova suvremene medicine

Bolničke infekcije, odnosno infekcije koje pacijenti razviju tijekom boravka u zdravstvenim ustanovama, jedan su od najvećih izazova suvremene medicine. Iako su bolnice mjesta liječenja i oporavka, za pojedine skupine pacijenata one mogu predstavljati i dodatni rizik.

- Najviše su ugrožene krajnje dobne skupine. Dakle, mala djeca, osobito novorođenčad i dojenčad, zatim starije osobe iznad 65 godina te osobe koje imaju različite kronične bolesti koje su već samim time podložnije infekcijama. Te osobe i češće borave u zdravstvenim ustanovama, češće koriste zdravstvenu skrb pa su onda na taj način i podložnije bolničkim infekcijama. Osobito su ugrožene imuno kompromitirane osobe – one koje imaju oštećeni imunosni sustav bilo zbog neke kronične bolesti, zbog kemoterapije, maligne bolesti, transplantacije ili uzimaju lijekove koji narušavaju imunosni sustav, pojašnjava izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektolog.

Jedan od glavnih izazova u borbi protiv bolničkih infekcija je razvoj rezistencije bakterija na antibiotike. Takve bakterije postaju otporne na liječenje, što infekcije čini težima, dugotrajnijima i potencijalno opasnijima po život.

- Moramo uvijek skrenuti pažnju da, iako je problem rezistentnih bakterija vezan za bolničku sredinu, 90% antibiotika se potroši izvan bolnice, a to je sve jedan jedinstveni sustav. Možda se izvan bolnica taj problem ne vidi toliko jasno, iako i tamo postoji. Ali ono glavno vidimo na rizičnim odjelima, na intenzivnim jedinicama – tu se susrećemo s najvećim problemom. Nepravilna ili prekomjerna potrošnja antibiotika počinje izvan bolničkog sektora. Naravno, u takvim rizičnim odjelima pacijenti su jako koncentrirani, primaju puno i to širokospektralnih antibiotika, pa se tamo razmnažaju rezistentne bakterije, upozorava prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije.

Kako bi se spriječilo širenje infekcija, nužan je sustavan pristup i stalna suradnja različitih medicinskih timova.

- Mi tu moramo razviti sustav koji će u svakom bolesniku vidjeti opasnost. Jer ako vi počnete reagirati na bolničku infekciju tek kad ona nastane, kad u laboratoriju dokažete da se radi o rezistentnom uzročniku, onda je to već kasno. Treba razviti preventivne programe kojima će se smanjiti mogućnost ulaska infekcije na odjel, a ako se i pojavi – spriječiti njezino širenje. Treba postojati sustavni, organizirani pristup prevenciji i suzbijanju bolničkih infekcija, što se ne može dogoditi samo od sebe, ističe dr. Čivljak.

Dodaje kako su se u razvijenim zemljama još osamdesetih godina počeli stvarati programi i povjerenstva za sprječavanje bolničkih infekcija, a Hrvatska je taj model uspješno preuzela.

- Hrvatska je jako dobro ustrojila sustav funkcioniranja timova i povjerenstava te njihovu suradnju. No, ima još puno prostora za unapređenje. S jedne strane, problem je nedostatak kadrova – nije dovoljno imati timove, važno je da oni imaju i dovoljno vremena da se time bave, zaključuje dr. Čivljak.