Borba protiv raka: Novi pristupi i rješenja

Godišnje u Hrvatskoj od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a zloćudne bolesti odnesu 13 tisuća života, po čemu smo, nažalost, među vodećim zemljama Europske unije. Kako se uspješnije boriti s rakom, domaći i strani stručnjaci razgovarali su na simpoziju u Zagrebu.

Profesor Steven Pavletić 22 godine radi u nacionalnom institutu za rak u Bethesdi u Americi, istraživanje raka i unapređenje liječenja stalno su mu u fokusu. Stanična terapija u liječenju leukemije i limfoma daje sve više rezultata, ali i blaže nuspojave u odnosu na presađivanje koštane srži.

- Aktualna terapija je stanično liječenje sa genetski modificirnaim limfocitima, stanicama te metode nove stanične terapije cart stanice to je jednostavno isti princip samo na puno pametniji način sa manjom toksičnosti i sa većom djelotvornosti, kaže Steven Živko Pavletić, dr. med./dopisni član HAZU, National Cancer Institute, National Institutes of Health, Bethesda, SAD.

Za rano otkrivanje i liječenje raka mogli bi biti ključni i markeri u krvi novorođenčadi. Istraživanje je to na kojemu radi tim profesora Hercega u Francuskoj.

- Istraživanje ide u pravcu da se studira epigenetika koja je zapravo neka vrsta interface između naših gena, našeg nasljeđa i okoliša. I te promjene koje čimbenici u okolišu mogu izazvati u epigenomu, mogu se detektirati vrlo rano i više mjeseci i godinama prije nego se sam tumor dijagnosticira, objasnio je Zdenko Herceg, Epigenomics and Mechanisms Branch, International Agency for Research on Cancer, Lyon, Francuska.

Rano otkrivanje i prevencija ključni su baš kao i centri izvrsnosti.

- Brojne studije pokazale su da su u visoko volumnim centrima rezultati, dakle konačni ishodi liječenja i do 30 posto bolji. Prema tome mi trebamo napraviti onkološku mrežu u konačnici zbog naših bolesnika da znaju točno kamo idu, što će i u kojem roku tamo dobiti i na kakav ishod liječenja mogu računati, rekao je Stjepko Pleština, dr. med./zamjenik ravnatelja i predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb.

Pomoć - organiziranjem simpozija i okupljanjem stručnjaka - nudi i akademija medicinskih znanosti Hrvatske.

- Nadamo se da ćemo i na ovaj način svi skupa ići k tome da ovaj trend sniženja postotka oboljelih od različitih karcinoma nastavimo i dalje, rekla je Alemka Markotić, dr. med./predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

- Jer onkologija više nije smrtna presuda, dakle tamo možda gdje ne možemo izliječiti možemo je učiniti kroničnom bolešću uz očuvanje kvalitete života i radne sposobnosti, dodao je doktor Stjepko Pleština. 

Iznimno je to važno u Hrvatskoj u kojoj dijagnozu raka godišnje dobije oko 25.000 stanovnika.