Bušić: 30 posto djece u svijetu je kratkovidno

Problemi s vidom pogađaju velik dio svjetske populacije. Digitalno doba, u kojem smo osuđeni na svakodnevno, gotovo cjelodnevno gledanje u ekrane računala, mobitela, tableta - posljedice ostavlja kod odraslih, ali posebno zabrinjava sve veći broj djece s bolestima očiju.

Kako spriječiti, prepoznati i na vrijeme liječiti probleme s vidom kod djece i odraslih, govorili su u Studiju 4 oftalmolozi iz zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh - Mirjana Bjeloš i Mladen Bušić.

- Svjetska zdravstvena organizacija je svoj fokus na području oftalmologije u narednim godinama stavila na kratkovidnost. Smatra se da već sada kratkovidnosti kod djece u svijetu ima preko 30 posto, a do 2050. godine taj postotak će narasti na preko 50 posto. Već sada kod Azijata taj postotak se približava postotku od 50 posto kratkovidne djece, kazao je Bušić.

Dodaje kako se i Klinička bolnica Sveti Duh pridružila svjetskim naporima, tako da će u narednih 8 godina oftalmolozi pregledati u školama grada Zagreba oko 25 tisuća školaraca.

- Istraživanja su pokazala da u Hrvatskoj ima 8 posto slabovidne djece, no ako se slabovidnost u četvrtoj godini života, do 7. godine može se 90 posto u potpunosti izliječiti, a u onih 10 posto slabovidnosti može se značajno pomoći, naglasio je.

Bjeloš je istaknula kako je slabovidnost najčešća patologija oka.

- Kod labovidnosti se radi o slabovidnoj oštrini i nerijetko poremećaju kontrastne osjetljivosti gdje dijete ne vidi dobro ekspresiju lica, ne vidi dobro hodati niz stepenice te gubi treću dimenziju, rekla je.

Dodaje kako je slabovidnost preventabilna i upravo tome služi Nacionalni program kako bi se pokušala iskorijeniti najčešća patologija vida u djece.

- Samu slabovidnost roditelj ne može sam prepoznati zato što najčešće zahvaća jedno oko i dijete gleda na drugo, zdravo i teško se može uočiti bez preventivnog pregleda. Najčešće se djecu koja ne vide na oba oka etiketira da nemaju razvijenu pažnju, kazala je.

Naglašava kako slabovidnost može biti naslijedna, ali trenutno se ispituje koliki je utjecaj ekrana u koje djeca gledaju na razvoj vida kod njih.

- Neke studije govore u prilog tome da zaista ekrani utječu na pojavu kratkovidnosti no druge to opovrgavaju. Dokazano je da djeca koja borave dva sata na dnevnom svjetlu imaju manju pojavnost kratkovidnosti t.j. ako je već imaju da ona sporije raste, istaknula je.

Dodaje kako se ne preporučuje djeci do 3. godine da gledaju u ekrane, a od 3. pa do čak 7. godine života da to bude ograničeno na jedan sat.

Na pitanje djeluju li ekrani i na vid odraslih osoba, Bušić je rekao kako apsolutno loše djeluju.

- Umjetne suze ili zaštite za ekrane će malo pomoći oku ako ste vi 10 sati na poslu za računalom. Najbolji odmor je otkloniti se od ekrana, prošetati, gledati u prirodu, istaknuo je.

Bjeloš je kazala kako je najbolja stvar koju možemo učiniti za oči odmarati ih.

Bušić govori kako se odrasli ljudi najčešće obraćaju oftalmologu nakon 40. godine zbog 2 stanja. Jedno je staračka dalekovidnost, a drugo siva mrena.