Brojnih opasnih i zaraznih bolesti danas gotovo nema ili je znatno smanjen broj novih slučajeva, sve zahvaljujući cijepljenju. Bila je to tema okrugloga stola "Cijepljenje - civilizacijski iskorak". Ipak, u Europi i svijetu postotak cijepljenja pada zbog straha od nuspojava, ističu stručnjaci.
Cijepljenje je jedan od najvećih medicinskih uspjeha 20. stoljeća, no bilježi se pad broja cijepljenih. Zbog toga su se okupili zdravstveni stručnjaci.
- Zašto o cijepljenju? Zato što su se pojavile vrlo opasne i zarazne bolesti koje su se možda mogle spriječiti da su svi ljudi bili cijepljeni onako kako je trebalo biti, međutim nije. I sama statistika je pala u cijepljenju, kaže Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine i organizatorica okruglog stola.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić (HZJZ) dodaje kako taj pad nije za sada velik.
-Ipak se uspijeva postići njegova funkciju, a to je zaštita. Ne samo individualna, nego i postizanje kolektivne zaštite, dakle zaštite cijelog društva, naglašava.
Pad postotka cijepljenja, trend je koji se događa i u ostatku Europe i svijeta. Najčešći je razlog zabrinutost zbog nuspojava.
- One najčešće, najopasnije, kojih se ljudi najviše boje su vrlo, vrlo rijetke, ekstremno rijetke i uvijek u toj odluci za cijepljenje prevladava korist za cijepljenje i za pojedinca i za društvo u odnosu na male rizike koji su prihvatljivi koliko zapravo zaštiti zdravlja donose, dodaje prim. Nemeth Blažić.
Nepovjerenje je poraslo i s pandemijom izazvanom koronavirusom.
O važnosti cijepljenja slušali su i srednjoškolci.
Helena, učenica Medicinske škole Vrapče, poručuje kako bi se svi trebali cijepiti zbog svojeg zdravlja, pogotovo kako se neke bolesti koje su već iskorijenjene ne bi vratile.
Za sva pitanja i nedoumice o bilo kojem cjepivu najbolje je obratiti se obiteljskom liječniku ili epidemiologu.