Nestanak bolesti ne znači da je cijepljenje nepotrebno

Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera koja je kroz povijest spriječila milijune smrti i težih komplikacija bolesti. 

Iako je većina populacije svjesna njegove važnosti, dezinformacije i strahovi i dalje stvaraju dileme kod dijela roditelja. Stručnjaci upozoravaju da su te dileme često rezultat pogrešnih informacija, dok stvarna opasnost leži u povratku bolesti za koje se smatra da su “dječje” i “bezazlene”.

Dječje zarazne bolesti nisu bezazlene

Epidemiologinja dr. Vesna Višekruna Vućina naglašava da je izraz “dječje bolesti” često pogrešno shvaćen i može dovesti do podcjenjivanja njihove ozbiljnosti.

- Dječje bolesti uopće nisu lagane bolesti ako uzmemo za primjer hripavac, ospice – to su bolesti koje mogu u velikom postotku djece kod oboljenja izazvati komplikacije koje ostavljaju trajne posljedice – invaliditet za cijeli život. Imali smo epidemiju hripavca, no unatoč tome što je naša populacija dobro procijepljena, nismo imali težih oblika bolesti baš zbog toga što su obolijevala djeca starije životne dobi, nije nam došlo u onu najugroženiju populaciju novorođenčadi i dojenčadi. Srednjoškolci su obolijevali, bolest im sigurno nije bila ugodna, ali opet su imali određeni imunitet i nije se razvilo na teže oblike, pojasnila je dr. Višekruna Vućina.

Strah od cijepljenja

Unatoč dokazanoj učinkovitosti cjepiva, dio roditelja i dalje ima dvojbe. Pedijatrica dr. Mirjana Kolarek-Karakaš objašnjava kako taj strah nije nov, ali ga danas pojačava dostupnost nepouzdanih informacija na internetu.

- Činjenica je da se jedan određeni dio roditelja boji cjepiva, boje se reakcije. Uvijek je bilo roditelja koji su bili apriori protiv cijepljenja. Tako je bilo i prije 5 godina i 10 i 15... 30 godina. I nema mnogo takvih roditelja, ali nažalost preko društvenih mreža, preko internetskog sadržaja – danas roditelji čitaju mnogo, osobito mlade majke i kada pročitaju razna iskustva koja nemaju oslonac u nauci ili u medicini, krivo neke stvari iščitaju, rekla je dr. Kolarek-Karakaš.

Nestanak bolesti ne znači da je cijepljenje nepotrebno

Često se može čuti da cjepiva više nisu potrebna ako je određena bolest “nestala”. No, epidemiolozi upozoravaju da to vrijedi samo u iznimnim slučajevima.

- Ako je bolest nestala, više se ne moramo cijepiti – to je istina. Tako je s velikim boginjama, ako smo u potpunosti iskorijenili bolest. Ako još uzročnik postoji, on se u svakom trenutku može ponovno vratiti u populaciju i potrebno je održavati cjepne obuhvate dokle god nismo iskorijenili uzročnika, objasnila je dr. Višekruna Vućina.

Mitovi o “štetnim sastojcima” cjepiva

Jedna od najraširenijih dezinformacija jest tvrdnja da cjepiva sadrže opasne, tajne ili štetne sastojke. Stručnjaci naglašavaju da su cjepiva među najstrože kontroliranim medicinskim proizvodima.

- Cjepiva kao takva prolaze stroga, rigorozna testiranja prije nego uopće dođu na tržište. Često nam se roditelji obrate da kažu da su to tajni sastojci, da se ne zna što točno je u cjepivima, da to znaju samo određeni ljudi, što naravno nije istina. Sva su cjepiva, svi sažeci uputa o lijeku javno dostupni na stranicama regulatornih agencija, može im svatko pristupiti, naglasila je dr. Višekruna Vućina.

Cijepljenjem sprječavamo epidemije

Stručnjaci se slažu da je visoka procijepljenost ključna za sprječavanje širenja zaraznih bolesti. Kada je dovoljna većina populacije zaštićena, smanjuje se mogućnost prijenosa virusa i bakterija, čuvajući i najosjetljivije - novorođenčad, imuno kompromitirane i kronične bolesnike.