Crijevni mikrobiom: Ključ zdravlja i što se događa kad mu se naruši ravnoteža

Crijevni mikrobiom, složen skup bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama koji nastanjuju naša crijeva, postao je u posljednjem desetljeću jedno od najvažnijih područja biomedicinskih istraživanja. Njegova ravnoteža igra ključnu ulogu u funkcioniranju cijelog organizma – od probave i imunološkog odgovora do raspoloženja i mentalnog zdravlja. Međutim, što se događa kada ta ravnoteža bude narušena? I kako je možemo ponovno uspostaviti?

Prof. dr. Donatella Verbanac, diplomirana inženjerka medicinske biokemije i stručnjakinja za imunološke i metaboličke procese, pojašnjava višestruke funkcije crijevnog mikrobioma:

- Najprije je tu zaštitna uloga, mikrobiom stvara barijeru koja sprječava da sadržaj iz crijevnog lumena dospije u krvotok. Osim toga, crijeva su mjesto gdje se izlučuje najveća količina imunoglobulina A, što ih čini prvim borbenim redom u obrani od virusa, loših bakterija i određenih kvasaca.

No, mikrobiom ima i mnogo dublju ulogu.

- Za razliku od nas, koji imamo oko 23.000 funkcionalnih gena, bakterije imaju oko tri milijuna. Mi uvelike ovisimo o njihovim proteinima i metabolitima. Oni nam pomažu u obrani od upala, što je ključno jer upravo kronične upale često leže u podlozi degenerativnih bolesti, ističe Verbanac.

Treća važna funkcija je metabolička.

- Mikrobiota nam pomaže probaviti vlakna i pigmente iz hrane, to su antioksidansi koje inače ne bismo mogli apsorbirati. Također sudjeluje u resorpciji željeza te u sintezi vitamina K, koji ima važnu antiaterogenu ulogu jer uklanja naslage kalcija s krvnih žila.

Kad mikrobiom izgubi ravnotežu

Kada dođe do narušene ravnoteže između korisnih i štetnih mikroorganizama, govorimo o disbiozi.

Dr. sc. Andrija Karačić, specijalist abdominalne kirurgije, objašnjava:

- Disbioza je krovni pojam za sve poremećaje mikrobioma. Može biti jednostavna primjerice, pojeli ste nešto kontaminirano na putovanju, dobili proljev i sve se nakon nekoliko tjedana spontano vrati u normalu. Ali postoji i složena disbioza kada osoba, primjerice, nakon carskog reza, uz nedostatak kretanja, lošu prehranu i kronično uzimanje lijekova poput inhibitora želučane kiseline, polako razvija trajniji disbalans u mikrobiomu.

Obnavljanje crijevnog mikrobioma nije brz ni jednoznačan proces, ali postoje različiti pristupi koji mogu pomoći.

- Prehrana je broj jedan, ona objašnjava čak 60 % razlika u sastavu mikrobioma, kaže dr. Karačić.

- Uz pravilnu prehranu, važne su i druge strategije: probiotici i prebiotici, pa čak i u određenim situacijama antibiotici koji mogu resetirati mikrobiom.

No, ravnoteža mikrobioma ne ovisi samo o crijevima.

- Kognitivno-bihevioralna terapija, vježbe disanja, kvalitetan san, sve to pomaže. Mikroorganizmi reagiraju na signale iz naše okoline, ali i iz našeg mozga. U nekim teškim slučajevima, koristi se i fekalna transplantacija, prijenos zdravog mikrobioma iz stolice donora bolesnoj osobi, dodaje Karačić.

Kako podržati mikrobiom svakodnevnim navikama?

Prema prof. Verbanac, četiri fermentirane namirnice ističu se kao osobito korisne:

- Kiseli kupus, kimči, kefir ili bilo koji fermentirani mliječni proizvod te kombuča. To su prirodni izvori dobrih bakterija koje mogu pomoći održavanju zdrave crijevne flore.