Disautonomija: Bolest koju okolina često ne vidi i teško razumije

Vrtoglavica pri ustajanju, ubrzan rad srca i problemi s regulacijom krvnog tlaka samo su neki od simptoma disautonomije. Osim sa simptomima bolesti, oboljeli se često suočavaju i s dodatnim problemom, okolina teško razumije koliko im je zapravo loše.

Disautonomija je poremećaj rada autonomnog živčanog sustava, koji upravlja funkcijama našeg tijela na koje ne utječemo svjesno, poput rada srca, krvnog tlaka, probave i regulacije tjelesne temperature. Kada taj sustav ne radi kako bi trebao, mogu se pojaviti različite tegobe koje oboljelima otežavaju svakodnevni život.

Prof. dr. sc. prim. Nataša Klepac, dr. med., specijalistica neurologije i subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti, objasnila je da su među češćim simptomima poteškoće s regulacijom krvnog tlaka i pulsa.

- Kada ustanemo, autonomni živčani sustav automatski prilagođava naš krvni tlak. Prilikom ustajanja krv se slijeva u noge, što bi dovelo do pada krvnog tlaka. Međutim, zahvaljujući autonomnom živčanom sustavu taj je tlak vrlo dobro reguliran. Omaglica ili nesvjestica prilikom ustajanja mogu biti jedan od simptoma disautonomije, objasnila je Klepac.

Osim problema s krvnim tlakom, može se javiti i ubrzan puls, koji osoba ponekad osjeća kao preskakanje srca.

- Mogu se javiti poremećaji mokrenja, mogu se javiti poremećaji u regulaciji tjelesne temperature. Simptomi su jako različiti, dodala je.

Život s disautonomijom

Osim zdravstvenih teškoća, osobe koje žive s disautonomijom često se susreću s nerazumijevanjem okoline. Budući da bolest ne mora imati vidljive znakove, ljudi ponekad teško shvaćaju koliko ona može utjecati na svakodnevni život.

O tome je govorila Darija Vuleta, koja s bolešću živi već 11 godina.

- Osim što nosite teret same bolesti, vi konstantno nosite teret dokazivanja te iste bolesti. Bolesni ste, ali ste dužni još i dokazati da ste bolesni, ispričala je Vuleta.

Često se susreće sa sumnjom, nerazumijevanjem, pa čak i podrugljivim komentarima. Posebno joj teško pada kada ljudi na temelju njezina izgleda zaključuju da se osjeća dobro.

- Ja osobno najčešće čujem: Super izgledaš, bolje ti je. Ne, nije mi bolje, jer u tom trenutku, dok netko misli da sam ja odlično, vi se možda taj dan raspadate iznutra, rekla je.

Ističe kako je važno što više govoriti o disautonomiji i educirati javnost o teškoćama s kojima se oboljeli suočavaju.

- Taj dio jako veliki pritisak stvara oboljelom uz samu bolest, upozorila je Vuleta.