Divertikuloze i divertikulitis sve češći kod starijih osoba

Divertikuloze i divertikulitis su stanja o kojima se malo govori, ali su vrlo česta, osobito kod starijih osoba. Mnogi pacijenti ostanu zbunjeni dijagnozom, ne znaju što smiju jesti, boje se komplikacija i često nailaze na proturječne informacije.

Divertikuloza i divertikulitis sve su češće dijagnoze koje se najčešće vezuju uz debelo crijevo i probavni sustav. Iako su oba pojma slična, riječ je o različitim stanjima s različitim posljedicama i terapijskim pristupima.

Divertikuloza označava prisutnost malih džepova ili „mjehurića“ na stijenci debelog crijeva – divertikula – koji se obično razvijaju kao posljedica dugotrajnog pritiska u crijevima, često povezanog s niskim unosom vlakana. U velikom broju slučajeva, divertikuloza ne uzrokuje nikakve simptome i otkriva se slučajno, primjerice tijekom kolonoskopije.

Međutim, kada se jedan ili više tih divertikula upali, dolazi do divertikulitisa, stanja koje može biti blago, ali i ozbiljno, ovisno o stanju pacijenta i jačini upale.

Blagi oblici divertikulitisa su oni koji su kod osoba mlađe životne dobi, kod osoba koje su bez komorbiditeta, kod osoba koje nisu na imunosupresivnoj terapiji i kod kojih se bolovi uspiju kupirati u hitnoj službi.

- Kod blažih oblika divertikulitisa pacijent se može liječiti kod kuće. Preporučuje se tekuća, odnosno kašasta dijetalna prehrana, mirovanje i analgetici, objašnjava Filip Ernoić, dr. med., specijalist gastroenterologije. 

Dodaje kako u slučajevima kad je riječ o težem divertikulitisu osobito kod starijih osoba, imunokompromitiranih bolesnika ili onih s komorbiditetima, liječenje se provodi u bolnici.

- Tada je potrebno ordinirati, osim infuzije, i antibiotsku terapiju antibioticima širokog spektra. Blagi oblici divertikulitisa su oni koji se javljaju kod mlađih osoba, bez komorbiditeta i kod kojih se bolovi uspiju kupirati u hitnoj službi, kaže dr. Ernoić.

Kod težih i ponavljajućih oblika, ili kada se jave komplikacije poput perforacije crijeva, fistula ili suženja (stenoza), dolazi se do točke gdje je potrebna kirurška intervencija.

- Što se tiče kirurškog liječenja, razlikujemo hitne operacije, primjerice kod perforacije ili stenoze debelog crijeva koje zahtijevaju resekciju dijela crijeva. U tim slučajevima pacijent najčešće dobije privremenu stomu, pojašnjava dr. sc. Tihomir Grgić, dr. med., specijalist abdominalne kirurgije. 

Riječ je o postupku u kojem se crijevo izvede na prednju trbušnu stijenku, a stoma se najčešće zatvara kroz nekoliko tjedana kada se uspostavi kontinuitet crijeva.

Osim hitnih operacija, postoje i elektivni kirurški zahvati, koji se planiraju unaprijed.

- To su slučajevi pacijenata koji su imali više ataka divertikulitisa ili kod kojih su se razvile fistule. Takve operacije se rade planirano, kada je pacijent pripremljen i stabilan, dodaje dr. Grgić.

Istina ili mit

Svi koji imaju divertikulozu kad-tad dobiju divertikulis. – MIT

Divertikuloza je česta, osobito kod starijih osoba. – ISTINA

Osobe s divertikulozom moraju izbjegavati sjemenke, orašaste plodove i kokice jer mogu izazvati upalu. - MIT