Prijelomi kostiju i oporavak

Ulazimo u sezonu kada klizavi pločnici i neočekivane skliske površine postaju poprište tipičnih zimskih neprilika. Ako do sada niste postali žrtva vješto skrivenih ledenih zamki, sigurno ste čuli razne priče o polomljenim ‘nogama, rukama’. Prijelomi kostiju - ozljede koje ne biraju dob i događaju se u svim mogućim situacijama. Mladima često treba manje vremena za ozdravljenje, dok se kod starijih osoba frakture kostiju pojavljuju češće.

Kako dolazi do prijeloma kostiju?

Prijelomi se ne događaju samo u spektakularnim nesrećama nego i tijekom sportskih aktivnosti, padova ili čak ponavljajućih pokreta, poput trčanja. Oni mogu promijeniti oblik kostiju, ponekad ih podijeliti na dva dijela ili ostaviti u nekoliko komada. Kada se radi o dijagnozi, prijelomi kostiju mogu biti zatvoreni ili otvoreni, potpuni ili djelomični, s pomakom ili bez, pa čak i stresni, poput pukotina.

Kako prepoznati slomljenu kost?

Nakon ozljede, bol je često prvi znak da nešto nije u redu. U idućim satima, mjesto prijeloma može postati sve otečenije. Definitivni simptomi koji upućuju na prijelom uključuju krepitacije (škripanje) pri pomicanju ozlijeđenog dijela tijela, deformaciju, gubitak funkcije te patološku pokretljivost.

Liječenje varira ovisno o vrsti prijeloma i kliničkoj slici pacijenta. Kategorizacija prijeloma temelji se na nekoliko ključnih parametara. Prvo, otvorenost ili zatvorenost prijeloma značajno utječe na pristup terapiji. Rendgenskom slikom određuju se izgled frakturne pukotine, smještaj koštanih fragmenata, kut pod kojim su postavljeni te njihov položaj u odnosu jedan prema drugom.

Na temelju ovih parametara, ortoped može odlučiti o konzervativnom liječenju, koje uključuje imobilizaciju gipsom, ili operativnom zahvatu, najčešće primjenom ORIF metode (otvorena repozicija i unutarnja fiksacija).

Zašto je važno nakon imobilizacije prijeloma gipsom doći sljedeći dan na kontrolu?

Nakon imobilizacije prijeloma gipsom, izuzetno je važno doći na kontrolu sljedeći dan iz nekoliko ključnih razloga. “Kada dođe do prijeloma naprimjer ručnog zgloba te se uspostavi dijagnoza, provodi se neoperativno liječenje, pristupa namješta se kost, stavlja se longeta i pacijent treba doći na kontrolu idući dan. Zašto? Zato da se taj neurocirkulatorni status – procjena otekline, bola i ostalih simptoma vidi sljedeći dan. Ako je prejako stisnuta imobilizacija, da negdje žulja, pravi probleme onda treba reagirati promptno inače može doći do ozbiljnih komplikacija”, pojasnio je dr.sc. Dragan Đurđević.

Zašto je lakše sanirati prijelome kod djece, nego odraslih osoba?

Liječenje prijeloma kod djece predstavlja izazov koji se često uspješnije savladava u usporedbi s odraslima. Biološki potencijal dječjeg organizma, sposobnost toleriranja određenih "grešaka" u procesu ozdravljenja te izražena fleksibilnost kostiju čine djecu zahvalnijima za ovaj medicinski postupak.

- Djeca su zahvalnija za liječiti u smislu da je njihov biološki potencijal mnogo veći i oni mogu istolerirati i trpjeti mnogo više ‘grešaka’ (da kost nije idealno namještena te postoje određena odstupanja) i poslije preformirati da na koncu opet bude dobar učinak. Kod odraslih ljudi to nije slučaj, ispričao je dr. Đurđević.

Istina ili mit

• Kostur ženskog tijela lakši je od kostura muškaraca – Istina

• Za prekomjernu tjelesnu težinu ponekad su odgovorne “teške kosti” – Mit

• Pušenje i alkohol usporavaju cijeljenje kostiju – Istina