Genetski rizik od bolesti nije presudan uz pravilnu prehranu i svijest

Je li zdravlje stvar sreće, izbora ili genetike? Na to pitanje nije lako dati jednostavan odgovor, ali jedno je sigurno, i genetika i stil života igraju važnu ulogu. Stručnjaci se slažu: naslijeđene sklonosti mogu povećati rizik od bolesti, no pravilna prehrana i svijest o obiteljskoj anamnezi mogu napraviti veliku razliku.

Genetika - što sve nasljeđujemo?

Iako na genetiku ne možemo utjecati, ona igra važnu ulogu u našem zdravlju i sklonostima prema bolestima.

- Genetika nam je jako bitna za zdravlje. Od svojih roditelja dobijemo po polovicu genetičkog materijala, i na neki način to određuje naše sklonosti prema razvoju određenih bolesti ili stanja. Nažalost, u nekim slučajevima već imamo razvijene predispozicije za razvoj bolesti, i to ne možemo birati, objašnjava doc. dr. sc. Ljubica Odak, dr. med.

Zašto je obiteljska anamneza važna?

Poznavanje zdravstvene povijesti obitelji može biti ključ za rano otkrivanje i prevenciju mnogih bolesti.

- Jako nam je bitno ako poznajemo zdravstvenu povijest osobe, odnosno kakve su rizike imali njeni roditelji i koje su bolesti razvili. U tom slučaju, mi smo s tom osobom već jedan korak unaprijed. Na primjer, ako znamo da su majka i otac imali povišeni krvni tlak, dijabetes ili povišene masnoće, možemo na vrijeme djelovati i spriječiti razvoj bolesti ili ga barem usporiti, ističe dr. med. Laura Vidović.

Prehrana - navike koje možemo mijenjati

Nasuprot genetici, prehrambene navike su u potpunosti pod našom kontrolom. No, podaci pokazuju da često ne radimo najbolje izbore.

- Mi Hrvati nažalost volimo soliti i jedemo duplo više soli nego što je preporučeno. Preporuka je 5 grama soli dnevno, a mi unosimo oko 10. Kada je riječ o šećeru, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dnevni unos ne prelazi 10 % ukupnog energetskog unosa – idealno bi bilo oko 5 %. To je otprilike 25 grama šećera, odnosno 5 do 6 žličica dnevno. I to ne uključuje samo onaj dodani šećer, nego i 'skrivene' šećere koje često ne prepoznajemo u proizvodima, pojašnjava dr. sc. Eva Pavić, nutricionistica.