Na prvi dan korizme obilježava se Hrvatski dan nepušenja, odnosno Dan bez duhanskog dima. A unatoč sve skupljim cigaretama i zabranama pušenja, u našoj zemlji i dalje puši gotovo 40% odraslih, a i više od toga u dobi između 25. i 34. godine.
Procjenjuje se da od posljedica pušenja godišnje umre oko 14 tisuća ljudi, što je grad veličine, primjerice, Makarske.
Dok neki ljudi barem tijekom korizme odluče prestati pušiti, za druge je cigareta ovisnost bez koje ne mogu zamisliti svakodnevicu.
Mnogi dugogodišnji pušači priznaju da su rijetko pokušavali prestati pušiti, a kada bi i uspjeli, to bi trajalo vrlo kratko. Jedan od njih ističe da je samo jednom prekinuo pušiti na dvadeset dana, ali da puši već sedamdeset godina. Drugi pušač kaže kako stalno osjeća potrebu za nikotinom te se smatra ovisnikom. Neki ističu da su prestali pušiti tek kada su dobili ozbiljnu dijagnozu, poput raka.
Zdravstveni rizici pušenja
Pušenje je povezano s brojnim bolestima, uključujući kardiovaskularne i plućne bolesti te različite vrste karcinoma.
- Pušenje uzrokuje čitav niz bolesti, uključujući različite vrste karcinoma. Na primjer, karcinom mokraćnog mjehura gotovo je isključivo povezan s pušenjem. Osim toga, pušenje može uzrokovati i neurološke bolesti te poremećaje u začeću. Ključno je naglasiti da je pasivno pušenje jednako štetno kao i aktivno. Danas imamo milijune smrti koje su povezane s pasivnim pušenjem, upozorava prof. dr. sc.
Marko Jakopović, dr. med., pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja KBC-a Zagreb.
Raste broj pušača, osobito među mladima
U Hrvatskoj je broj pušača u porastu, a posebno zabrinjava činjenica da sve više mladih i maloljetnih osoba konzumira zamjenske duhanske proizvode. Iako preventivne mjere i zabrane mogu donijeti pozitivne rezultate, još uvijek postoje pravne prepreke u borbi protiv pušenja.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a kaže da Europa raspravlja o potpunoj zabrani pušenja na otvorenim prostorima, dok u Hrvatskoj još uvijek postoji zakon koji dopušta pušenje u zatvorenim prostorima poput manjih kafića.
- Nadam se da će se to uskoro promijeniti, poručuje.
Željko Petković, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iznosi podatak da je prosječna dob u kojoj mladi počinju pušiti 16 godina, dok je kod elektroničkih cigareta ta dobna granica još niža.
- Naši mladi već s14 godina prvi put posežu za elektroničkim cigaretama, kaže.
Programi odvikavanja – pomoć pušačima
Uz terapijski pristup, pušačima su dostupni i programi poput škole nepušenja, koji im mogu pomoći u borbi protiv ove ovisnosti.
Boris Gracin, dr. med., specijalist psihijatar, NZJZ 'Dr. Andrija Štampar' objašnjava da škola nepušenja predstavlja psihoterapijsko-edukativni model rada u grupi za pušače koji su motivirani i žele prestati pušiti.
- Grupni programi pokazali su se kao najučinkovitiji oblik pomoći jer omogućuju sudionicima da uz podršku drugih lakše prebrode proces odvikavanja, tvrdi.
Od danas je aktivan i besplatni telefonski broj, koji je istaknut na kutijama cigareta. Pušači sada mogu anonimno razgovarati sa stručnjacima i dobiti savjete o tome kako prestati pušiti.
