HZJZ i UNICEF: Smjernice za destigmatizaciju debljine kod djece

U povodu Svjetskog dana debljine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF predstavili su u srijedu Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini pod nazivom "Dijete na prvom mjestu", s ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece.

Odgovorna javna komunikacija ključna je za smanjenje stigmatizacije djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, naglašeno je na predstavljanju, Smjernice su predstavljene u formatu interaktivne parlaonice, uz sudjelovanje zdravstvenih stručnjaka, predstavnika medija i studenata novinarstva.

Naglašavaju korištenje jezika koji poštuje dostojanstvo djece (dijete s debljinom), izbjegavanje stigmatizirajućih izraza, pažljiv odabir vizuala te kontekstualizaciju problema kroz šire društvene i okolišne čimbenike.

U razvoju Smjernica sudjelovale su i Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Prema podacima HZJZ-a, svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, po čemu smo među vodećim zemljama u Europi. Debljina u dječjoj dobi povezana je s povećanim rizikom za razvoj kroničnih bolesti u odrasloj dobi, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i određene vrste raka.

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović istaknula je da je debljina bolest na koju utječu brojni čimbenici.

- Od genetike i socioekonomskih uvjeta, do okruženja i marketinga nutritivno siromašne hrane, sve to utječe na razvoj debljine. Ne možemo je svoditi na individualnu odgovornost, rekla je.

Upozorila je da pojednostavljeno pripisivanje krivnje roditeljima i djeci produbljuje stigmu. 

- Vaša riječ i vaš način prikaza mogu biti dio rješenja ili dio problema stigmatizacije, poručila je predstavnicima medija.

Prema iznesenim podacima, 47 posto djevojčica i 34 posto dječaka s viškom kilograma osjeća stigmatizaciju unutar obitelji. Djeca s debljinom imaju 63 posto veću vjerojatnost izloženosti vršnjačkom nasilju. 

- Ta djeca odrastaju, a stigma ostaje, upozorila je Musić Milanović, navodeći da osobe s debljinom u odrasloj dobi imaju 45 posto manju vjerojatnost zapošljavanja te 54 posto veću vjerojatnost da će doživjeti stigmatizaciju na radnom mjestu.

- Gotovo 70 posto odraslih osoba s debljinom osjeća se obilježeno ili osuđeno, uključujući i u kontaktu sa zdravstvenim sustavom, dodala je.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ocijenio je da je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. 

- Nepravilna prehrana i debljina prvi su rizični čimbenici za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Zato je potrebno koordinirano djelovanje svih resora i cijelog društva, rekao je. 

Posebno je istaknuo važnost medija, napominjući da način na koji se komunicira o debljini može značajno smanjiti stigmatizaciju.