HZJZ: Na otocima veći rizik od prekomjerne težine i hipertenzije

Hrvatska ima 53 stalno naseljena otoka s ukupno oko 127.800 stanovnika, a istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da se na otocima u prosjeku živi duže nego na kopnu, uz veći rizik od prekomjerne težine, arterijske hipertenzije i mentalnih bolesti.

Otočani žive duže, tjelesno su aktivniji, češće konzumiraju ribu i koriste maslinovo ulje čak pet puta češće nego stanovnici kopna. No češće se konzumiraju crveno i prerađeno meso te slastice, pa je danas gotovo jednaka kao na kopnu. Hipertoničari se rjeđe liječe u kontinentalnoj populaciji, a i kontrola bolesti je slabija.

- Broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti manji je nego na kopnu, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak u javnozdravstvenom pregledu zdravlja stanovništva hrvatskih otoka na Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama "Puls periferije".

Od mediteranske dugovječnosti do suvremenih izazova

- Epidemiološke studije provedene posljednjih pedeset godina pokazale su da otočani u prosjeku imaju dulje očekivano trajanje života, što se prije svega pripisuje mediteranskoj prehrani i povoljnijim ekološkim uvjetima. No istraživanja provedena 2007. i 2008. otkrila su i drugu stranu - povišenu prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i arterijske hipertenzije te već ranije potvrđene rizike za mentalno zdravlje zbog izoliranosti i konsangviniteta na pojedinim otocima, upozorio je Capak.

Posebnu je pozornost posvetio demografskoj slici prema kojoj djeca do 14 godina čine 12,7 % otočne populacije, a na kopnu je taj udio 14,3 %.

- Udio starijih od 65 godina doseže 28,1 %, što je više od 22,3 na kopnu. Na pojedinim otocima penje se i iznad trećine stanovništva. Time su hrvatski otoci ušli u skupinu izrazito starih sredina, što predstavlja dodatne izazove za zdravstveni sustav, dodao je.

Jedan od negativnih aspekata života na otocima je prometna izoliranost. Primjerice, putovanje katamaranom s Male Rave do Zadra traje sat i 15 minuta, a trajektom dva i pol sata. Svaka potreba za bolničkim pregledom ili hitnom intervencijom zahtijeva vrijeme i logistiku koja može utjecati na ishode liječenja.

Dio rješenja, smatra Capak, mogla bi ponuditi telemedicina te virtualne ordinacije, koje već omogućuju da obiteljski liječnik u suradnji sa specijalistom pregledava pacijenta i daje preporuke na daljinu. Izdvojio je Primorsko-goransku županiju koja je na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu uvela dodatne specijalističke preglede i dijagnostiku, čime je znatno smanjila potrebu odlazaka na kopno.

Otočani se zdravije hrane, ali su skloniji razvijanju mentalnih poremećaja

Otočki način života ima brojne prednosti, ali i specifične rizike. Istraživanja pokazuju da je 44 % otočana tjelesno aktivno više od jednom tjedno, u usporedbi s 26 % stanovnika kopna. Gotovo ih 80 % jede ribu barem jednom tjedno, a na kopnu je to 32 %.  Maslinovo ulje svakodnevno upotrebljava 73 % otočana, u odnosu na svega 15 % kontinentalaca.

Na specifične rizike ukazale su genetske studije otočana koje govore o većoj sklonosti hipertenziji i mentalnim poremećajima, a na južnodalmatinskim otocima i o većoj učestalosti pojedinih karcinoma, osobito raka jajnika. Uočene su i rijetke nasljedne bolesti, poput mal de Meleda ili niskog rasta na Krku.

Podaci Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu potvrđuju da je dostupnost hitnih službi ključna za otočane. Samo u prvih osam mjeseci 2025. helikopterska služba imala je 1564 intervencije, a pomorska 759, najčešće zbog kardiovaskularnih problema, moždanog udara ili trauma.

- HZJZ provodi i javnozdravstvene akcije na otocima. Na Braču i Dugom otoku mjerio se krvni tlak i drugi parametri, a rezultati su pokazali da gotovo polovina sudionika ima povišene vrijednosti. To nam govori da dio populacije ne ide redovito liječniku i ne odaziva se na preventivne preglede, ali su se spremni odazvati na brzu javnozdravstvenu akciju u svom mjestu. To moramo proširiti i na druge dijelove Hrvatske, poručio je Capak.

Predložio je i konkretne mjere za bolju zdravstvenu skrb na otocima, poput godišnjih otočnih javnozdravstvenih pregleda i savjetovanja, virtualnih ordinacija i telekonzultacija, stimulacijskih paketa za privlačenje zdravstvenih kadrova te mobilne dijagnostike poput ultrazvuka i mamografa s fiksnim otočnim terminima.

Hrvatski otoci kao 'plave zone'

Capak se u svom predavanju osvrnuo i na istraživanja američkog autora Dana Buettnera, koji je skovao pojam "plave zone", mjesta u svijetu gdje ljudi najduže žive. Među tih pet svjetskih lokacija ističu se otoci poput talijanske Sardinije i japanske Okinawe, a zajednički su im nazivnik zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i snažna socijalna povezanost.

- Rekao bih da su naši otoci bili plave zone prije pedeset ili sto godina. Ljudi su naporno radili u voćnjacima, maslinicima i vinogradima, pješačili su, hranili se mediteranski i živjeli u snažnoj socijalnoj koheziji, družeći se sa susjedima. Danas su, nažalost, otoci izgubili tu karakteristiku, ali oni to mogu ponovno postati kao što se u Americi stvaraju takve zone primjenom pravila dugovječnosti u praksi. To se sigurno može učiniti i na hrvatskim otocima, poručio je Capak na kongresu "Puls periferije" održanom od 17. do 19. listopada u Novalji, u organizaciji Doma zdravlja Ličko-senjske županije.