Izrasline na koži: kada su bezazlene, a kada signal za liječnika?

Koža je naš najveći organ i svakodnevno je izložena brojnim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Tijekom života na njoj se pojavljuju razne izrasline - od potpuno bezazlenih do onih koje zahtijevaju medicinsku obradu.

Osim što mogu imati zdravstveni značaj, izrasline predstavljaju i vidljiv detalj koji često utječe na našu sliku o sebi.

Mnogi se pitaju kada je neka promjena na koži problem, a kada samo prirodan dio starenja. Međutim, jednako je važno i razumjeti kako te promjene djeluju na naše psihološko stanje i svakodnevno funkcioniranje.

- Ako ja sada imam, recimo, neku izraslinu, to će postati fokus našeg doživljaja sebe. Ono što se često dešava kad govorimo o problematičnijim oblicima jest da to postane kao jedno socijalno ogledalo – svi to vide, svi to doživljavaju i to dovodi do drugih problema, ističe Vladimir Tomislav Katušić, mag. psih.

Dermatolozi objašnjavaju da je većina promjena na koži sasvim prirodna i dio procesa starenja. Neke od njih povezane su s genetikom, neke s izlaganjem suncu, a neke jednostavno s godinama.

- Postoji jedna velika grupa dobroćudnih promjena na koži koje stvarno stječemo sa starenjem kao što su seboroične keratoze, meki fibromi, sitne crvene papulice koje su od krvnih žilica. Nema starije osobe koja nema barem nekoliko takvih promjena, a neki ih imaju i mnogo“, objašnjava doc. dr. sc. Martina Mihalj.

Dodaje kako su madeži iznimno česti i danas ih ima gotovo svaka osoba. Iako su najčešće bezopasni, dermatolozi upozoravaju na važnost redovitih pregleda jer se dio njih može promijeniti, osobito kod osoba koje se intenzivno izlažu suncu ili imaju svjetliji tip kože.

Dok neke izrasline treba ukloniti iz medicinskih razloga, primjerice ako postoji sumnja na malignu promjenu, druge se uklanjaju isključivo zbog estetike ili praktičnosti. Pojedine izrasline nalaze se na mjestima gdje se stalno trgaju, zapinju ili smetaju pri nošenju odjeće i nakita.

- To su u biti samo sredstva s kojima mi nešto odstranimo. Pa je skalpel jedno, laser drugo, radiofrekvencija treće. Ono što je jedino bitno je krajnji rezultat, a to je estetika, pojašnjava doc. dr. sc. Aleksandar Milenović, dr. med., maksilofacijalni i plastični kirurg glave i vrata.

Ističe dvije ključne indikacije - onkološku, kad je riječ o mogućim zloćudnim promjenama, i estetsku, kad izraslina ne predstavlja zdravstveni problem, ali utječe na izgled i samopouzdanje.