Kako ekrani utječu na razvoj djeteta? Prve dvije godine su najkritičnije

Prve dvije godine života djeteta smatraju se najvažnijima za razvoj mozga. Danas su djeca gotovo od rođenja izložena ekranima i poticajima s ekrana koji im stimuliraju i podražuju mozak, ali ga ne razvijaju.

Iako tehnologija može biti od pomoći i koristi djetetu, kad se radi o prvim godinama života, preporuke stručnjaka za djecu do dvije godine su jasne - u tom razdoblju dijete ne bi trebalo biti izloženo ekranima.

Djeca zaostaju u komunikacijskom razvoju

Istraživanja pokazuju vezu između izloženosti djece sadržajima prezentiranim na ekranima i govorno-jezičnog razvoja kod male djece. Što više vremena djeca provode gledajući televiziju ili igrajući se na tabletu ili mobitelu, to je sporiji napredak u razvoju govora i jezika. Dijete uči jezik u interakciji s odraslima tijekom razgovora ili igre. Za razliku od jednosmjerne uključenosti u ekrane, razgovor s odraslima, koji uključuje izraze lica i emocionacije, mnogo je korisniji za djetetov jezični razvoj.

Psihologinja Eleonora Glavina ističe kako se u vrtićima često susreće s djecom koja zaostaju u komunikacijskom razvoju.

- Tim mališanima nedostaju ključni miljokazi koji bi trebali biti prisutni u njihovom životu već od godinu i pol do dvije godine, poručila je.

Nedostatak reciprociteta u razmjeni informacija, nedostatak pažnje te izostanak simboličke igre u dobi od 3 do 4 godine često su znakovi koji upućuju na moguće autistične poremećaje.

- Prije smo uvijek sumnjali na autistični poremećaj, ali sad nakon poticaja roditelja od strane odgajatelja ili stručnog tima, djeca se uspijevaju znatno poboljšati u razdoblju od 3 do 6 mjeseci. To nam je onda znak da nije spektar nego su previše koristili ekran kao baby-sittera, pojasnila je psihologinja Glavina.

Istaknula je kako su ekrani fascinantni za djecu, pružaju im audiovizualnu stimulaciju. Međutim, važno je naglasiti da u tim trenucima nedostaje ljudska interakcija koja je ključna za razvoj empatije, socijalnih vještina i mnogih drugih aspekata.

- To nije dobro za dijete, dijete mora opipat, omirisat, mora se kretati kroz prostor da usvoji 3D. To su sve elementi koji doprinose ukupnom razvoju, a za koje mi djecu uskraćujemo, ispričala je Glavina. 

Kako pravilno čitati slikovnice kako bi se poticao razvoj govora, razmišljanja i kreativnosti?

Slikovnica je prva knjiga koju dijete upozna, a možda i najvažnija za njihov razvoj. Kad dijete otkrije čaroliju slikovnice, zapravo ulazi u fascinantan svijet pisane riječi.

Čitanjem slikovnica djeci od najranije dobi ne pruža se samo zabavu, već se I potiče i njihov cjelokupni rast i razvoj. Kroz priče i ilustracije, djeca uče nove riječi, šire svoj rječnik i razvijaju svoj govor. Slikovnice su poput mosta koji povezuje djetetovu maštu s stvarnim svijetom, omogućujući im da istražuju nove pojmove, situacije i odnose na način koji je prilagođen njihovom uzrastu.

Čitanjem slikovnica djeca razvijaju svoje pamćenje, uče logičke odnose i postaju naviknuta na korištenje knjiga već od najranije dobi. Slikovnice ne samo da pružaju užitak u čitanju, već i potiču dječju znatiželju i želju za učenjem.

Slikovnica bi trebala biti neizostavan dio svakodnevnog života djeteta. Kako pravilno čitati djetetu slikovnice kako bi se poticao razvoj govora, razmišljanja i kreativnosti u emisiji Dr. Beck otkrila je logopedinja Eva Maltar.

- Obično svi krenemo čitati samo tekst i tada dijete samo pasivno sluša priču. Trebalo bi dijete uključiti u čitanje, pročitati mu naslov i pitati ‘Što misliš što će se događati?’. Naj taj način se potiče razmišljanje kod djeteta i kreativnost. Nakon toga prije čitanja, prokomentirati sliku, pitati: ‘Što vidiš, što se događa, tko nam je tu…?’ i kad dijete stvori neki koncept priče, lakše će pratiti cijelu priču, ispričala je logopedinja Maltar. 

Istina ili mit

Poteškoće u govoru nestaju same od sebe I mogu se prerasti – MIT

Logopedi samo rade s materijalima poput igračaka – MIT

Samo djeca idu logopedu – MIT