Kako se prenosi salmonela i koje su najrizičnije namirnice?

Crijevne zarazne bolesti su najčešće zarazne bolesti u svijetu. Godišnje u svijetu 1 milijarda ljudi oboli od ovih bolesti, a oko 5 milijuna djece u dobi od 5 godina godišnje umire od istih.

U crijevne zarazne bolesti se ubraja niz bolesti kojima je zajednička karakteristika da se prenose fekalno - oralnim putem što znači da se uzročnici izlučuju stolicom, a ulaze u organizam kroz usta.

Uzročnici ovih bolesti su raznoliki, obuhvaćajući bakterije poput Salmonela, enteropatogene E. Coli, šigele, kampilobakterioza, viruse poput norovirusa, rota, adenovirusa, te određene enteroviruse, i parazite kao što su protozoi i helminti. Zaraza se najčešće širi kontaktom, bilo da su inficirane osobe bolesnici ili kliconoše. Prljave ruke i zagađena hrana i voda često su krivci za prijenos, pa se ova vrsta zarazne bolesti često naziva "Bolesti prljavih ruku".

Koji su simptomi crijevnih bolesti?

Simptomi crijevnih zaraznih bolesti uključuju proljev (tri ili više puta dnevno), bolove u trbuhu, visoku tjelesnu temperaturu i povraćanje. Te bolesti mogu se manifestirati u blažem obliku ili uzrokovati ozbiljnije simptome, poput rehidracije, gdje dolazi do naglog gubitka tjelesne težine, malaksalosti, suhe kože i drugih ozbiljnih komplikacija.

Salmoneloza

Jedna od opasnijih crijevnih zaraznih bolesti je salmoneloza. Uzročnik zaraze je bakterija Salmonella koja se može nalaziti u vodi onečišćenoj fekalijama, školjkama (zbog onečišćene vode), termički neadekvatnom obrađenom mlijeku i mliječnim proizvodima te u jajima, mesu i mesnim proizvodima. Do zaraze dolazi nakon konzumacije zagađene hrane. Najrizičnije namirnice su: sirova jaja, sirovo meso (naročito perad), kolači, sirovo mlijeko. Međutim rizična namirnica može biti bilo koja ukoliko se s njom rukovalo na nehigijenski način i/ili nije dobro toplinski obrađena.

Crijevne zarazne bolesti često su povezane s kontaminacijom hrane, a prof. dr.sc. Mirjana Balen Topić, specijalistica infektologije, istaknula je ozbiljne prijetnje koje mogu proizaći iz nepravilnog rukovanja hranom.

Naglasila je ključnu ulogu temperature u brzini razmnožavanja bakterija, posebice opasne bakterije poput salmonele. Što je temperatura okoline viša, to je brže širenje bakterija i stvara se potencijalno ozbiljan rizik po zdravlje.

- Što je veća okolna temperatura to se bakterije u hrani brže razmnožavaju, naročito salmonela. Ona se ekponencijalno množi ona ne miruje. Naročito su opasni oni topli stolovi: U menzama, ručak se pripremi ujutro u 10 sati i onda stoji u toplom stolu i čeka student do npr. 17 sati. I ako je unutra jedno jaje bilo kontaminirano, u enormnim količinama će se razmnožit bakterije. Hrana bi se trebala pripremati neposredno prije konzumacije ili je držati na hladnom u frižideru koji znatno usporava razmnožavanje, objasnila je prof. dr.sc. Mirjana Balen Topić, dr.med spec. infektologije. 

Liječenje crijevnih zaraznih bolesti kod djece

Liječenje crijevnih zaraznih bolesti fokusira se na eliminaciju proljeva i povraćanja te sprječavanje dehidracije. Ove bolesti se često liječe rehidracijskim otopinama kako bi se nadoknadili gubici tekućine i minerala izazvani proljevom.

- Ako dijete dobije proljev, svakako treba održavati higijenu i kod presvlačena malog djeteta kako bi postojala što manja šansa da se proširi iako je to vrlo teško izbjeći. Početi oralnu rehidraciju, znači prva čeriti sata rehidrirati dijete i nastaviti i dalje hranjenje. Znači ne izbjegavati neku hranu, eliminacijske djete se više u pravilu ne preporučuju. Prije su bile popularne djete koje su uvrštavale eliminaciju različitih namirnica, to se više ne preporučuje. Ako se hrani s ‘formulom’ nastaviti s tim i što više ga hraniti jer je kalorijski unos jako bitan kako bi se dijete što prije oporavilo, objasnio je dr.med Mario Mašić, spec. pedijatrije.