Kako smanjiti rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti?

Iznenadna dojenačka smrt (SIDS), poznata kao i smrt u kolijevci, znanstvenici još uvijek ne mogu objasniti. Bebe jednostavno prestanu disati, a uzrok ostaje neobjašnjen unatoč mnogim istraživanjima. Neki su istraživači sugerirali da su abnormalnosti mozga ili genetske mutacije možda povezane s ovim tragičnim događajem, ali točan uzrok ostaje nepoznat.

Rizik od SIDS-a najveći je u prvoj godini života, s gotovo 90% slučajeva koji se događaju prije šest mjeseci starosti. Iako je iznenadna dojenačka smrt vodeći uzrok smrti djece u prvoj godini, broj slučajeva se smanjuje. U usporedbi s prijašnjim godinama, kada je ovaj sindrom bio mnogo češći, danas je znatno manje učestao. Na primjer, u 80-ima samo u Americi je godišnje umiralo pet tisuća beba od SIDS-a.

Što roditelji mogu učiniti da smanje rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti?

Ranije se preporučivalo da bebe spavaju na trbuhu kako bi se spriječilo gušenje vlastitom pljuvačkom, ali istraživanja su kasnije pokazala da to povećava rizik od SIDS-a.

- Jedna od prvih preporuka definitivno je nestavljanje djece u potrbušni položaj, odnosno spavanje u potrbušnom položaju. U zemljama poput Amerike, Velike Britanije, Australije vodile su se cijele kampanje protiv spavanja na trbuhu i imali su jedan dramatičan pad u slučajevima iznenadne dojenačke smrti. Međutim, onda su se zaustavili na određenom broju tako da to je definitivno nije aktivnost koja će apsolutno spriječiti iznenadnu dojenačku smrt, ali je očito nešto što će spriječiti nekakva gušenja ili nešto slično što može dovesti do iznenadne smrti, istaknula je pedijatrica neurologinja dr. med. Sanja Pejić Roško, subspecijalist pedijatrijske neurologije.

Osima spavanja ua trbuhu, postoje određeni čimbenici rizika povezani sa smrću dojenčadi u snu koji su pod ljudskom kontrolom.

Dijeljenje kreveta s vašim djetetom može biti prekrasno iskustvo za povezivanje, ali stručnjaci upozoravaju da to ne bi trebalo raditi prije nego što dijete napuni prvu godinu. Veliko istraživanje otkrilo je da se čak 64% smrti beba mlađih od dva mjeseca dogodilo dok su spavale u roditeljskom krevetu. Važno je izbjegavati ukrasne jastuke i plišane igračke u dječjem krevetiću, jer bi se dijete moglo prekriti njima, što može uzrokovati gušenje.

Ako je moguće, preporučuje se dojenje. Istraživanje provedeno 2017. godine pokazalo je da dojenje tijekom najmanje dva mjeseca, čak i kada se dopunjuje adaptiranim mlijekom, može smanjiti rizik od iznenadne dojenačke smrti. To se vjerojatno pripisuje sisanju, pa čak i upotrebi dude.

Važno je da bebe rastu u nepušačkom okruženju, kako prije nego što se rode, tako i nakon toga. Oko 40% slučajeva smrti dojenčadi od SIDS-a potječe iz kućanstava u kojima se puši. Istraživanja pokazuju da bi stopa smrtnosti djece u Novom Zelandu mogla biti smanjena za 26% ako bebe majki pušačica ne bi spavale s njima u krevetu. Pušenje majki može ugroziti dišne puteve djeteta i oslabiti njihov imunološki sustav.

Razvijanje mišića kod djeteta može biti ključno za smanjenje rizika od gušenja. Preporučuje se provođenje laganih vježbica s djetetom od prvih dana kako bi razvilo snažne mišiće potrebne za podizanje glave.

Kako pružiti podršku osobama u procesu tugovanja?

U trenutcima kada se suočavamo s gubitkom voljene osobe, pružanje podrške postaje izuzetno važno. Tugovanje je složen proces, a razumijevanje i suosjećanje mogu biti ključni u olakšavanju tereta tuge. Važno je znati kako pružiti podršku osobama koje prolaze kroz takav period. Neki od načina su prisutnost, slušanje i nježni dodiri, koji mogu biti od velike utjehe.

Psihologinja prof. dr. sc. Lidija Arambašić savjetuje što učiniti kada je osoba u procesu tugovanja zbog iznenadnog gubitka bliske osobe

- Ja nekako uvijek kažem pa recite npr. ovako: “Vidim koliko vam je teško, tu sam ako budete htjeli sa mnom razgovarati”. Naravno da u određenim situacijama za neku osobu imamo više ili manje vremena, ali onda kažem imam za vas 5 minuta tada i tada. Ili kažemo: Toliko sam žalosna što vam se to dogodilo kad bi barem postojao neki čarobni štapić da svoje bližnje možemo zauvijek tjelesno imati kraj sebe. Druga stvar, pokazalo se da je slušanje puno važnije od upotrebe bilo kojih riječi. Dakle, šutnja je slušanje. I još jedna stvar koja je jako važna je dodir i zagrljaj, ispričala je psihologinja Arambašić.

Kako reanimirati i spasiti život osobi koja je imala jaki srčani udar?

Ponekad ljudi umiru iznenada, a od nagle smrti nije zaštićen ni potpuno zdravi čovjek. Ovakvi događaji se u liječničkoj terminologiji nazivaju iznenadnom smrti, a kako se u najvećem broju slučajeva radi o srčanom uzroku, koristi se i termin iznenadna srčana smrt. Veliki je broj uzroka ovakve smrti, ali je završni događaj uvijek isti – nagli i neočekivani prestanak rada srca.

Pomoć u ovakvim situacijama postoji, a radi upravo o reanimaciji. Umjetnim postupkom pritiskanja prsnog koša izvana (kompresijama) može se donekle uspostaviti protok krvi po tijelu, čime se produžuje preživljavanje tkiva, ali i poboljšava uspješnost hitne medicinske pomoći.

Kako reanimirati i spasiti život osobi koja je imala jaki srčani udar pokazao je u videu izv. prof. dr. sc. dr. med. Irzal Hadžibegović, intervencijski kardiolog.