Komunikacija i digitalna pismenost ključni za generacije Z i Alfa

Komunikacijske vještine i digitalna pismenost ključni su odgovor na izazove u odgoju generacija Z i Alfa u digitalno doba, poručeno je u četvrtak sa zajedničke tematske sjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za obitelj, mlade i sport.

Profesorica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Lana Ciboci Perša predstavila je rezultate međunarodnog istraživanja EU Kids Online prema kojima 94 posto djece u dobi od 10 do 16 godina posjeduje vlastiti mobilni uređaj, a četiri petine djece koristi alate generativne umjetne inteligencije, najčešće u obrazovne svrhe.

- Svako deseto dijete priznaje da ih koristi kako bi dobilo bolju ocjenu u školi. Više od 40 posto roditelja nikad ne razgovara s djecom o tome što rade na internetu, a većina nikad s njima ne provodi zajedničke aktivnosti, što je, istaknula je, jedna od ključnih strategija medijskog odgoja.

Komunikacija u središtu problema

Voditelj Centra za medijsku pismenost Hrvatskog katoličkog sveučilišta i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj, naveo je deset ključnih izazova s kojima se suočavaju mladi, od elektroničkog nasilja i ovisničkog dizajna aplikacija do seksualiziranih poruka i grupa mržnje na aplikacijama poput WhatsAppa.

Posebno je upozorio na slabe komunikacijske vještine djece i roditelja te podsjetio na evaluacijske listiće s radionica u kojima djeca pišu kako žele da ih roditelji razumiju i da budu spremni saslušati ih kada skupe hrabrost i progovore o nečemu negativnom.

- Stavljam komunikaciju u središte naših problema, rekao je Kanižaj, te pozvao na nove programe osnaživanja roditelja za provedbu članka 95. Obiteljskog zakona koji propisuje njihovo pravo, dužnost i odgovornost nadzora djetetove komunikacije na društvenim mrežama.

Uloga škola i roditelja

Državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić naglasila je da digitalna transformacija obrazovanja više nije pitanje izbora nego nužnosti te da je cilj ministarstva razvijati digitalne i medijske kompetencije učenika uz istovremenu zaštitu djece u digitalnom okruženju. Istaknula je i važnost vraćanja društvenog poštovanja prema učiteljskom pozivu.

Pomoćnica ravnatelja Carneta Aleksandra Mudrinić Ribić predstavila je projekt Brain, koji se eksperimentalno provodi u 240 škola i počiva na kurikulumu za umjetnu inteligenciju razvijenom uz sudjelovanje nastavnika, pedagoga i psihologa.

Kurikulum je usmjeren na tri komponente: osvještavanje kako umjetna inteligencija funkcionira, suvereno i sigurno korištenje alata te inovativnu primjenu u projektima učenika. Najavila je i razvoj virtualnog asistenta za učenje koji će funkcionirati kao zatvoreni sustav usklađen s europskim propisima o zaštiti podataka.

Lugarić (SDP): Škola ne može i ne smije postati TikTok

Zastupnica Marija Lugarić (SDP) upozorila je na dvije krajnosti koje treba izbjegavati, moralnu paniku koja mlade prikazuje kao izgubljenu generaciju i pretjerano podilaženje djeci. Pozvala je i na jačanje uloge škole kao prostora kritičkog mišljenja i intelektualnog napora.

- Škola ne može i ne smije postati TikTok", rekla je, dodavši kako roditeljstvo ne može biti "outsourcano" ni na mobitel ni na školu. "Ne možemo od djece očekivati digitalnu disciplinu ako je odrasli sami nemaju, poručila je.

Predsjednica Udruge hrvatskih ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević istaknula je kako je sav teret pao na učitelje jer sve veći broj roditelja ne provodi vrijeme s djecom i ne radi na njihovu odgoju.

- U školama moramo biti i mame i tate i bake i djedovi, rekla je, naglasivši kako djeca potpuno razumiju digitalne opasnosti kada ih se pita i kada im se ponudi alternativa.

Mentalno zdravlje sve alarmantniji problem

Vanjski član Odbora za obitelj, mlade i sport Goran Palčevski upozorio je na nedostatak dječjih i adolescentnih psihijatara u Hrvatskoj i na veliki porast broja pokušaja suicida u posljednjih tri do četiri godine te apelirao na organizaciju zajedničke tematske sjednice o mentalnom zdravlju mladih.

- Hrvatska nema gdje hospitalizirati dijete i adolescenta koji ima neki od mentalnih poremećaja, upozorio je.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Drago Šubarić rekao je da ured za psihološko savjetovanje studenata njegova sveučilišta od 2023. godine bilježi više od 2000 savjetovanja, uz listu čekanja od preko 200 studenata koji čekaju i po nekoliko mjeseci. "Stvari su prilično zabrinjavajuće", upozorio je.

Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić podsjetila je da problemi mentalnog zdravlja mladih nisu posljedica samo digitalnog okruženja, nego i pandemije, potresa i rata u Ukrajini, te najavila akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Kao dobru vijest istaknula je da se mladi liječnici počinju javljati na specijalizacije iz adolescentne psihijatrije, područja u kojem je prisutan nedostatak kadra.

Na sjednici je predloženo organiziranje nove zajedničke tematske sjednice posvećene mentalnom zdravlju mladih.