Mobing i što učiniti kada shvatite da ste meta

Loš dan na poslu, svađa s kolegom ili zahtjevan šef ne znače nužno da je riječ o mobingu. Granicu ponekad nije lako prepoznati, osobito kada nema otvorenih prijetnji ili vrijeđanja.

Mobing može biti puno suptilniji – od ignoriranja i izoliranja do oduzimanja posla ili - sasvim suprotno, zatrpavanja zadacima.

Kako razlikovati stres, nasilje i mobing te što napraviti kada shvatimo da smo postali meta, objasnila je u podcastu PSIHOLOGiJA na radio Sljemenu psihologinja mr.sc. Andreja Kostelić-Martić.

Nije svaka neugodna situacija na poslu mobing

Problemi na poslu mogu imati različita lica, a nije svaka neugodna situacija mobing. Za početak važno je razlikovati stres, nasilje na radnom mjestu i mobing, kaže Kostelić-Martić.

- Najširi pojam je stres, uži pojam je nasilje, a onda još uži pojam je mobing, objasnila je.

Stres može biti posljedica previše posla, kratkih rokova ili povremenih sukoba među kolegama. O nasilju možemo govoriti kada se, primjerice, nadređeni prema zaposlenicima ponaša agresivno, stalno ih neopravdano kritizira ili na njima iskaljuje svoje frustracije. Kod mobinga se pojavljuje još nešto, a to je neprijateljsko ponašanje usmjereno je prema određenoj osobi i traje.

- Primjećujem da mene više kritizira, meni zadaje teške zadatke, od mene očekuje da radim prekovremeno i počinjem osjećati da je to nepravedan odnos prema meni, neprijateljska komunikacija prema meni. Tada to već može postati mobing, pojasnila je primjerom Kostelić-Martić.

Mobing nije uvijek vikanje i vrijeđanje, ima različita lica 

Neke znakove zato nije lako odmah povezati s mobingom. Primjerice, zaposlenika se može početi ignorirati ili isključivati iz komunikacije.

- Na sastanku kažete: "Mogu li ja nešto reći? Imam jednu ideju", a nadređeni vas ignorira ili vam ne dopušta da govorite. Vrlo brzo shvatite da nešto nije u redu ako svi mogu pričati na sastanku, a vi ne možete, navela je Kostelić-Martić.

Slično je sa socijalnom izolacijom. Osobu se može premjestiti u udaljeni ured, izostavljati iz zajedničkih druženja ili je jednostavno prestati uključivati u ono u čemu sudjeluju svi ostali kolege.

Kostelić-Martić navodi "sindrom prepunog stola", kada zaposlenik dobiva previše zadataka, ali i njegovu potpunu suprotnost "sindrom praznog stola".

- Oduzmu vam sve radne zadatke. Dolazite na posao, svi nešto rade, a vi stojite i čekate. Nema danas zadataka, dobit ćete ih sutra, opisala je.

Uz to, tu su i zadaci koji ne odgovaraju nečijim kvalifikacijama, širenje glasina i narušavanje profesionalnog ugleda, ali i postupci kojima se ugrožava zdravlje zaposlenika.

Najvažnije je ne ostati sam, treba potražiti pomoć

Problem je što osoba koja je takvom ponašanju izložena dulje vrijeme često počinje gubiti sigurnost u sebe.

- Osoba koja je već načeta mobingom i koja je već poljuljana ima problem sa samopouzdanjem. Potražite što prije pomoć, savjetuje Kostelić-Martić.

Ta pomoć može doći izvan radnog mjesta, primjerice od psihologa ili pravnika, ali prvi korak može biti i razgovor unutar tvrtke s odjelom ljudskih resursa, vlasnikom ili nekim kome zaposlenik vjeruje.

- Probajte s nekim razgovarati, probajte sa starijim kolegama, ali nemojte samo ostati sami. Tražite pomoć, poručila je Kostelić-Martić.