Multipli mijelom: Rijetka vrsta raka kojeg je teško dijagnosticirati

Multipli mijelom je teška rijetka bolest koja se, radi lakšeg razumijevanja naziva karcinomom krvi. Kao i kod većine rijetkih bolesti veliki su problem skupi lijekovi, a dodatan problem je i mogućnost rane dijagnostike zbog nespecifičnih simptoma koji nerijetko mogu ukazati na brojne druge bolesti.

Multipli mijelom je rak koji nastaje u vrsti bijelih krvnih stanica koje se zovu plazma stanice. Zdrave plazma stanice pomažu nam u borbi protiv infekcija stvaranjem antitijela koje prepoznaju i napadaju vanjske uzročnike. U multiplom mijelomu, promijenjene plazma stanice se nekontrolirano umnažaju u koštanoj srži i potiskuju zdrave krvne stanice. Također, umjesto potrebnih antitijela stvaraju nefunkcionalne proteine koji dodatno mogu stvarati komplikacije.

Multipli mijelom se unatoč svojoj rijetkosti sve češće pojavljuje u medicinskoj praksi. Iako se godišnje u Hrvatskoj dijagnosticira između 290 i 300 novih slučajeva, trenutačno s ovom bolešću živi više od 1400 osoba.

Netipični simptomi bolesti

- Multipli mijelom je zapravo prilično rijetka bolest. U Hrvatskoj imamo između 7 i 8 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje, objašnjava hematologinja prim. dr. sc. Sandra Bašić Kinda.

- Ono što dodatno otežava situaciju jest to što se bolest manifestira simptomima koji su potpuno netipični poput boli u leđima, umora, opće slabosti pa se dijagnoza često postavlja kasno. Upravo zbog toga pacijenti često dolaze do nas tek u poodmaklim stadijima bolesti, dodaje.

Ipak, napredak u terapiji donosi sve više nade.

- Lijekovi koji su se pojavili u novije vrijeme vrlo su učinkoviti. No kako bi bili dostupni u pravom trenutku i u odgovarajućim terapijskim linijama, suradnja s udrugama pacijenata iznimno je važna. One nam pomažu u pregovorima s institucijama i zdravstvenim tijelima, ističe dr. Bašić Kinda.

Rani simptomi se često zanemare

Upravo zbog nespecifičnih simptoma, rana dijagnoza predstavlja izazov. Mira Armour iz udruge MijelomCRO ističe važnost edukacije i bolje povezanosti između pacijenata i primarne zdravstvene zaštite.

- Shvatili smo da naši pacijenti često godinama obilaze različite specijaliste. Leđa bole svakoga: starije, zbog godina, mlađe zbog sjedenja za računalom. Umor se pripisuje stresu. Dijagnoza se postavi tek kada stanje već postane ozbiljno, a tada je stopa preživljavanja znatno manja, kaže Armour.

Kako bi pomogli liječnicima u prepoznavanju bolesti, udruga je razvila tzv. „putokaz za ranu dijagnozu“, u suradnji s KOHOM-om, KROHOM-om i Hrvatskim društvom za hematologiju.

- Tijekom pandemije, kada je bilo teško pristupiti zdravstvenoj skrbi, odlučili smo izraditi dokument koji će liječnicima pomoći prepoznati ključne pokazatelje mijeloma na vrijeme, istaknula je Armour.

Prehrana pod posebnom kontrolom

Osim medicinske terapije, bolesnici s multiplim mijelomom često prolaze kroz razdoblja imunološke slabosti, osobito nakon transplantacije ili tijekom liječenja imunosupresivima. Tada je nužno prilagoditi prehranu kako bi se spriječile infekcije.

- Neutropenična dijeta je prehrambeni režim koji se preporučuje osobama s izrazito oslabljenim imunološkim sustavom, objašnjava magistra nutricionizma Josipa Matanić.

- U praksi to znači da je sva hrana termički obrađena kako bi se spriječile potencijalne infekcije koje mogu doći putem hrane. No, ta dijeta često može biti nutritivno ograničena, pa je iznimno važno individualno procijeniti trajanje i intenzitet njezine primjene, dodaje.

Kako kaže Matanić, duljina trajanja neutropenične dijete ovisi o nizu faktora.

- Stanje imuniteta, broj dana od transplantacije, korištenje imunosupresiva, sve to određuje koliko dugo će pacijent ostati na ovakvom režimu prehrane, zaključuje.