Osip može biti znak ozbiljnije bolesti
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Osip na koži česta je pojava, osobito kod djece, i u većini slučajeva prolazi bez većih posljedica. Ipak, ponekad može biti znak alergijske reakcije ili čak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja, zbog čega je važno znati kada reagirati i potražiti liječničku pomoć.
Iako se osip često povezuje s alergijama, stručnjaci ističu kako odnos između njih nije uvijek jednostavan.
- Veza između osipa i alergije je nedvojbena, objašnjava prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, specijalistica pedijatrije i alergologije.
No upozorava kako osip ne mora uvijek biti isključivo alergijskog podrijetla.
- Postoje i bolesti poput atopijskog dermatitisa, koje su povezane s poremećajem kožne barijere, ali kod djece koja imaju umjereno teške ili teške oblike, dobro je napraviti alergološku obradu jer u podlozi može biti alergija na hranu, kaže.
Osip ne mora uvijek biti isključivo alergijskog podrijetla.
Osip može biti znak ozbiljnije bolesti
Osip ponekad može biti i simptom infekcije, uključujući i one ozbiljnije, zbog čega je važno obratiti pozornost na dodatne simptome.
- Kod djece su alarmantni znakovi pospanost, razdražljivost i povraćanje, a kod odraslih glavobolja, ukočenost vrata i povišena temperatura, upozorava infektolog prof. dr. sc.
Ivan Puljiz.Dodaje kako promjene na koži ne treba promatrati izolirano.
- Ako dolazi do pogoršanja stanja: širenja osipa, porasta temperature ili dehidracije, to su znakovi da treba što prije potražiti liječničku pomoć i isključiti ozbiljniju bolest.
Ističe i kako se kod nekih infekcija osip ne mora pojaviti odmah.
- Kod bakterijskih bolesti može se javiti tek drugi dan, što dodatno otežava prepoznavanje.
Osip može biti znak ozbiljnije bolesti
Kada ima smisla napraviti alergotestiranje?
U želji da pronađu uzrok problema, mnogi roditelji razmišljaju o alergotestiranju, no stručnjaci upozoravaju kako ono nije uvijek potrebno.
- Ako postoji sumnja na alergiju na kravlje mlijeko ili jaja, tada je testiranje važno, između ostalog i zbog cjepiva, objašnjava dermatologinja doc. dr. sc.
Ivana Prkačin.No kod blažih oblika kožnih promjena situacija je drugačija.
- Kod blažih atopijskih dermatitisa, koji su danas vrlo česti, nema potrebe za rutinskim testiranjem, već se stanje može držati pod kontrolom pravilnom njegom i edukacijom, kaže.
Dodaje kako su roditelji danas često preopterećeni informacijama.
- To može biti korisno, ali u mnogim slučajevima postaje kontraproduktivno i dodatno opterećuje i roditelje i djecu.
Kada ima smisla napraviti alergotestiranje?
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!