Ovo su faktori rizika za nastanak ateroskleroze

Ateroskleroza predstavlja glavni uzrok oboljenja i smrtnosti kod kardiovaskularnih bolesti. Često se naziva i "tihi ubojica" jer se razvija godinama bez jasnih simptoma, čime ostaje neprimijećena sve dok ne dođe do značajnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. 

Često se dijagnosticira kod osoba koje već imaju visok rizik od ovih ozbiljnih zdravstvenih problema ili su već pretrpjele slične napade u prošlosti.

Što je ateroskleroza?

Ateroskleroza je proces u unutarnjem dijelu arterijske stijene koji nastaje kada se masti, kolesterol, kalcij i produkti razgradnje gomilaju u arterijskoj stijeni te formiraju plakove. Arterije tada postaju uže i nefleksibilne, što znatno otežava protok krvi kroz njih. Dijelovi nastalog plaka mogu se i otrgnuti te preko krvi mogu putovati u druge dijelove tijela (primjerice mozak), gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze i uzrokovati infarkt.

Koji su faktori rizika za nastanak ateroskleroze?

Razvoj ateroskleroze često je povezan s različitim faktorima rizika. Ti faktori mogu biti genetske prirode ili proizaći iz načina života pojedinca.

- Tlak je jedna od najvažnijih komponenti, on će iznutra ozlijediti samu krvnu žilu. Nakon toga imamo šećer koji je veliki problem. Znači, šećerna bolest kontinuirano, osim što oštećuje male periferne živce, oštećuje i krvne žile. On na iznutra ozlijeđenu stijenku polako omogućava da te stanice koje su inače u krvnoj struji, počnu prodirati kroz taj unutrašnji sloj. Tu su još povišene masnoće. Ako ih je jako puno u krvi, te masnoće se hvataju u te stanice i one polako bubre, pretvaraju se ti makrofazi u pjenaste stanice, onda one bubre i bubre i onda se stvaraju nakupine. Pušenje je ogroman problem. To je toliki problem da mi praktički 90 posto pacijenata koji imaju problem s perifernim krvnim žilama odmah ćete znati daje to pušač, objasnila je neurologinja doc.dr.sc. Ines Strenja.

Osim navedenog, pretilost i sjedilački način života također su česti faktori rizika, jer prekomjerna težina i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje.

Nekontrolirani stres također može doprinijeti razvoju ateroskleroze, jer može povećati krvni tlak i izazvati promjene u ponašanju koje su štetne za srce i krvne žile. Nasljedni faktori mogu igrati ulogu u predispoziciji za aterosklerozu, ali pravilnim upravljanjem navedenim faktorima rizika može se značajno smanjiti rizik od razvoja ove bolesti.

Povišene masnoće u krvi i ateroskleroza

Jedan od važnijih faktora rizika za nastanak ateroskleroze su povišene masnoće u krvi. S time je povezan i kolesterol koji može biti „dobar” i „loš”. Što je HDL i LDL, te kako ih možemo regulirati pravilnom prehranom govori nutricionistica dr.sc. Eva Pavić.

- Jako je važno držati u referentnim vrijednostima te sve vrijednosti. Znači LDL kolesterol se lijepi na krvne žile. HDL u krvnoj žili na sebe veže taj LDL i odvodi ga iz krvne žile prema jetri. Znači, što nam je viši HDL, ukupni kolesterol će biti niži i LDL će biti niži. Znači, treba konzumirati one namirnice i hranu koja utječe na HDL, to je maslinovo ulje, ribe koje su bogate omega 3 masnim kiselinama, polifenoli i vlakna koja se nalaze u hrani, ali sve umjereno. U životu ne treba ni s čim pretjerivati, čak i sa zdravom hranom jer može donijeti suprotan efekt, ispričala je nutricionistica dr. Pavić. 

Koji su simptomi ateroskleroze?

Ateroskleroza se razvija polako, često bez primjetnih simptoma sve dok ne dođe do značajnijeg oštećenja. Prvi znakovi obično se pojave kada nema dovoljne opskrbe krvi u određenom dijelu tijela. Na primjer, nakon intenzivne tjelesne aktivnosti možda ćete osjetiti grčeve u nogama, koji se s vremenom mogu pogoršati kako se ateroskleroza nastavlja razvijati.

Simptomi umjerene do teške ateroskleroze ovise o tome koje su arterije pogođene:

• Bol u prsima ili pritisak (angina pektoris) mogući su ako su arterije srca zahvaćene.

• Iznenadna utrnulost ili slabost u rukama i nogama, teškoće s govorom ili opuštanje mišića lica mogu ukazivati na probleme s arterijama koje vode do mozga.

• Bol u nogama pri hodanju (intermitentna klaudikacija) može biti znak problema s arterijama koje vode do ruku i nogu.

• Visoki krvni tlak ili zatajenje bubrega mogu se javiti ako su arterije koje vode krv do bubrega pogođene.

• Poteškoće tijekom seksualnog odnosa, poput erektilne disfunkcije kod muškaraca ili smanjenog dotoka krvi u vaginu kod žena, moguće su ako su arterije koje vode krv do genitalija pogođene.

Liječenje ateroskleroze

Ateroskleroza predstavlja ozbiljnu prijetnju po život, zbog čega je važno početi s liječenjem u ranoj fazi kako bi se smanjio rizik od teških komplikacija. Cilj terapije je usporiti ili zaustaviti razvoj plaka, spriječiti nastanak krvnih ugrušaka te olakšati simptome.

Liječenje ateroskleroze uključuje tri glavne metode:

1. Promjena načina života: Prestanak pušenja, umjereno pijenje alkohola, redovita tjelovježba, zdrava prehrana i održavanje zdrave težine mogu smanjiti rizik od ateroskleroze.

2. Lijekovi: Statini i drugi lijekovi mogu pomoći u regulaciji kolesterola, krvnog tlaka i šećera te smanjenju upala i rizika od stvaranja krvnih ugrušaka.

3. Kirurški zahvati: Ponekad su potrebne kirurške intervencije poput postavljanja stenta ili operacije za uklanjanje plaka kako bi se osigurao normalan protok krvi kroz arterije.

Ateroskleroza je bolest koja napreduje vrlo sporo, ali ako se ništa ne poduzme jednom kad krene, napredovat će progresivno sve dok ne počne uzrokovati najprije tegobe, a onda i opasne simptome koji vode i do smrtonosnih bolesti.