Naučite pružati prvu pomoć - možda ćete nekome spasiti život

Svake godine u Hrvatskoj od iznenadnog srčanog zastoja umre oko 900 ljudi – jedan život ugasi se svakog sata! I dok su izgledi za preživljavanje kod nas još uvijek niski, stručnjaci poručuju: znanje i brza reakcija građana mogu spasiti živote. 

U sklopu kampanje "Oživi me", već 11. godinu provode se besplatne edukacije iz kardiopulmonalne reanimacije. 

- Radi se o javnozdravstveno-edukativnoj kampanji kojom želimo poticati svijest građana o problemu iznenadne srčane smrti ili srčanog zastoja u Hrvatskoj, ali i naučiti ih osnovnim postupcima oživljavanja, oživljavanje samo s rukama, dakle tzv. masaža srca, ili oživljavanje uz umjetno disanje i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora. Akcija se provodi u suradnji sa zakladom Hrvatska kuća srca, Hrvatskim kardiološkim društvom kao stručnim supervizorom i studentskom udrugom Step, ekipom prve pomoći koji su naši instruktori. Tijekom kampanje u 11 godina educirali smo više od 9500 građana, ali to za Hrvatsku s obzirom na nisku educiranost građana još uvijek nije dovoljno, rekla je dr. Ivana Portolan Pajić, voditeljica projekta "Oživi me".

- Građani žele naučiti, većina ih se boji. Treba imati i malo hrabrosti, ali na kraju svih radionica ljudi shvate da svojim rukama mogu nekome spasiti život. Zbog toga treba više ovakvih akcija kako bi ljudi mogli vježbati i steći samopouzdanje, dodala je liječnica u razgovoru za HRT.

Nakon 7 do 10 minuta nepružanja prve pomoći, izgledi za preživljavanje su mali 

Naglasila je kako se čak 80 posto srčanih zastoja dogodi izvan zdravstvene ustanove.

- Toj osobi će život ovisiti o slučajnom svjedoku laiku koji zna ili ne zna prvu pomoć. Za svaku minutu nepružanja prve pomoći, osobi se izgledi za preživljavanje smanjuju za 10 do 12 posto. S obzirom na to da Hitna pomoć dolazi između 7 i 12 minute, jasno je da osobi u srčanom zastoju pomoć trebaju pružiti slučajni svjedoci prolaznici koji mogu prepoznati srčani zastoj, pozvati prvu pomoć i odmah započeti s reanimacijom. Nakon  7 ili 10 minuta nepružanja prve pomoći, izgledi za preživljavanje su jako mali ili će osoba preživjeti s velikim neurološkim deficitima, rekla je dr. Portolan Pajić.

Preporučuje se znanje pružanja prve pomoći obnavljati svake dvije godine.

- Javlja nam se velik broj ljudi koji kaže da su svoje znanje i vještine uspješno primijenili. Jedan od primjera na koji smo ponosni je onaj koji se dogodio 2019. ili 2019. u dvorištu osnovne škole grof Janko Drašković u Zagrebu, kad je slučajni prolaznik doživio srčani zastoj. Domar koji je bio educiran na našoj radionici priskočio je u pomoć. Gospodin koji je doživio srčani zastoj nakon 10 dana je na svojim nogama otišao kući iz bolnice, rekla je Portolan Pajić.

Uzor bi nam trebale biti skandinavske zemlje. Primjerice u Švedskoj i Norveškoj djeca se već s 10 godina uče osnovnim postupcima oživljavanja. Te zemlje su uspjele postići da čak 60 posto građana laika zna prepoznati srčani zastoj i pružiti prvu pomoć. Nažalost, kod nas je to manje od 10 posto.

- Zbog toga je u Švedskoj i Norveškoj preživljavanje od izvanbolničkog srčanog zastoja iznosi visokih 30-40 posto, u Hrvatskoj, nažalost, između 5-8 posto. Potrebno je još puno, puno rada, puno edukacije, kako bi se mi pokušali približiti tim brojkama, rekla je liječnica.

Hrvatska je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika

Statistika nam ne ide u prilog. Hrvatska je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika usprkos velikom napretku kardiovaskularne medicine u posljednjih 10-20 godina.

- Od svih srčanih smrti oko 50 posto događa se iznenada, pa to nazivamo srčanim zastojem ili iznenadnom srčanom smrću. U podlozi tih događaja mogu biti bolesti srca koje su ili bile prepoznate i već ranije liječene, ili neprepoznate. Najčešće su to maligne aritmije, posljedice infarkta miokarda, ali i neke druge srčane bolesti. Srčani zastoj nije rezerviran samo za starije, jako bolesne osobe. Može se događati i mlađim osobama. Primjerice, vrlo često sportašima, posebice nogometašima, od kojih su mnogi preminuli zbog srčanog zastoja ili na sportskom terenu ili nakon sportske aktivnosti. Dakle, može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje, naglasila je liječnica.

U Hrvatskoj više od 22.000 osoba svake godine umre od posljedica kardiovaskularne bolesti.

- Kad od tog broja oduzmemo broj onih koji su umrli od cerebrovaskularnih bolesti, preostaje nam nekih 17.000-18.000 smrti i smatra se da pola od toga umire pod slikom nagle srčane smrti, a onda dolazimo do brojke od 9000 osoba ili svakog dana 24 osobe, svaki sat jedna osoba, rekla je Portolan Pajić.