Prva osoba rođena putem IVF metode gostovala u Opatiji

Računa se da je od 15 do 17 posto parova neplodno, odnosno svaki šesti par u Hrvatskoj i u svijetu ima problema s neplodnošću. Liječenje neplodnosti u fokusu je i kongresa u Opatiji koji je okupio vodeće domaće i svjetske stručnjake, ali i prvo dijete začeto postupkom "in vitro", gospođu Louise Brown.

U Hrvatskoj se na godinu rodi oko 1900 djece postupkom potpomognute oplodnje.

5% djece rođeno putem potpomognute oplodnje

Čine pet posto ukupno rođene djece pa se smatra da nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno tim putem.

Jedan od uzroka neplodnosti sve je kasnija dob u kojoj se žene odlučuju na majčinstvo.

- Danas u Hrvatskoj prosječna dob žene koja se liječi izvantjelesnom oplodnjom 37 i pol godina, a nekad je bila 31, a uspješnost izvantjelesne oplodnje s 30 godina može biti 50 %, a s 40, nažalost, 10% po jednom postupku, govori prof. dr. sc. Velimir Šimunić, počasni predsjednik Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.

Upravo je profesor Šimunić jedan od zaslužnih za povijesni uspjeh hrvatskih liječnika u Petrovoj bolnici u Zagrebu. 

Ondje je 1983. rođeno prvo hrvatsko dijete postupkom in vitro. 

Hrvatska je sedma zemlja u svijetu koja je to uspjela nakon što je 1978. rođeno prvo dijete začeto in vitro u svijetu - Britanka Louise Brown. 

Danas ta 47-godišnjakinja, ponosna majka dvoje djece začete prirodnim putem, hrabri žene diljem svijeta da ne odustaju od svojih snova.

- Ambasadorica sam Međunarodne federacije za potpomognutu oplodnju. Želimo podizati svijest javnosti o humanoj reprodukciji i važnosti edukacije ljudi o mogućnostima koje imaju kako bi postali roditelji. Broj porođaja opada, važno je to promijeniti bilo prirodnim ili putem potpomognute oplodnje, govori Louise Brown, prvo dijete začeto in vitro.

- Moji roditelji, moja majka bila je tiha i povučena osoba. Vjerovala je da će joj liječnički tim pomoći i jesu. Začela me, bio joj je to prvi pokušaj i jedno jajašce. Znam da nije uvijek uspješno iz prvog pokušaja, ali je važno vjerovati u to i dogodit će se, rekla je Louise.

Iako je medicina u tom području napredovala, uspješnost postupka ovisi o nizu čimbenika. 

- Moramo uzeti u obzir populaciju, njezina obilježja, dob pacijenata i specijalizaciju centara kod težih slučajeva, stoga rekao bih da je usporedba uspješnosti različitih klinika u kojima se obavlja potpomognuta oplodnja gotovo nemoguća, kazao je prof. dr. sc. Carlos Calhaz-Jorge, predsjednik Upravnog odbora EuMAR.

- U Hrvatskoj se godišnje rađa oko 1900 djece iz ovakvih postupaka, što znači da nema niti jednog prvog razreda koji nema dijete iz IVF postupka. U posljednjih 40 godina u Hrvatskoj se rodilo 40 tisuća djece, praktički jedan mali grad koji se ne bi rodio bez pomoći medicine, rekla je Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju Ministarstva zdravstva.

Potpomognuta oplodnja u budućnosti bit će sigurnija i kraća. 

Zato je kliničkim embriolozima i ginekolozima potrebno mnogo istraživanja u razvijanju novih metoda liječenja neplodnosti.

- Na taj način generiramo jako velik broj podataka s kojima želimo vidjet što smo s nekom malom promjenom postigli, kaže prof. dr. sc. Borut Kovačič, izabrani predsjednik ESHRE.

- Način na koji kultiviramo embrije, sami mediji su se promijenili, isto tako i tehnologija promatranja mikroskopiranja sve je to napredovalo, ističe mr. sc. Dejan Ljiljak, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih embriologa.

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj omogućuje šest postupaka izvantjelesne oplodnje i po tome smo u samome vrhu. 

No, treba poraditi na osvješćivanju problema neplodnosti, koja nije samo obiteljsko nego i demografsko pitanje.