Psihoterapija u Hrvatskoj slabo dostupna

Čak 89 posto građana Hrvatske izjavilo je da je u posljednjih nekoliko godina bilo događaja koji su negativno utjecali na njihovo mentalno zdravlje, pokazuju podaci Eurobarometra, dok udruga za prevenciju suicida upozorava da je u nas još teško dobiti odgovarajuću psihijatrijsku pomoć.

U tih 89 posto ljudi ističu osjećaj tuge, potištenosti, pretjerani strah ili brigu, nisko samopouzdanje, poteškoće s koncentracijom, socijalno povlačenje i naposljetku gubitak interesa, odnosno užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali.

Sve to usko je povezano s depresijom, a u Hrvatskoj je psihoterapija, naročito individualna, slabo dostupna.

- Unutar sustava ne postoji dovoljan broj psihoterapeuta i država ne financira individualnu psihoterapiju u dovoljnoj mjeri stoga bi trebalo povećati kapacitete, upozorio je predsjednik Udruge Životna linija Tin Pongrac.

529 samoubojstava i 734 pokušaja

Istaknuo je kako bi se to najlakše moglo postići uključivanjem privatnih psihoterapeuta te da ih država subvencionira.

U 2022. godini u Hrvatskoj počinjeno je 529 samoubojstava, a zabilježena su 734 pokušaja. Dobna skupina koja se najviše ističe su oni iznad 65 godina s 351 pokušajem te 192 suicida. Najmanji broj je   mlađe populacije. Podaci za prethodnu godinu još nisu dostupni.

Na mentalno zdravlje starijih ne pazi se dovoljno, uz to se veže egzistencijalna nesigurnost zbog niskih mirovina i poštovanja društva.

- To je onaj osjećaj kad radite cijeli život, a na kraju ispada da se nije steklo poštovanje društva i briga  prema starijim osobama, objašnjava Pongrac.

Ističe da manjak samopouzdanja utječe na razvoj depresije, s kojom je povezano oko 50 posto suicida.

Nedostatak mobilnih timova

Osim nedostatka psihoterapeuta Pongrac navodi i nedostatak mobilnih timova kao još jedan problem u Hrvatskoj.

Da se izbjegne hospitaliziranje u klasičnoj psihijatrijskoj bolnici, mobilni tim dolazi do osobe i pomaže joj na mjestu.

Na taj način izbjegava se dugoročni boravak u bolnici, osoba se ne isključuje iz društva, ne udaljava od socijalizacije. Na taj način su i dalje prisutni i integrirani u društvu. Sustavi mobilnih timova postali su službena politika u EU-u.

Hrvatska je među manjim brojem zemalja Europske unije koja nemaju nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida. Pongrac se zauzima da bude unutar Ministarstva zdravstva gdje bi se uspostavio nacionalni program za prevenciju suicida i depresije.

Naglašava kako je bitno da to bude izdvojeni dokument jer se time toj temi daje posebna važnost.

Broj za prevenciju suicida

Jedna od bitnih stvari koja bi se postigla tim programom je postojanje jedinstvenog hrvatskog nacionalnog broja za prevenciju suicida i depresije, da je lako pamtljiv te da se može nazvati besplatno i anonimno.

Bitno je da je dostupan svim građanima Hrvatske iz bilo kojeg dijela države.

- To je brz prvi korak da se pomogne velikom broju osoba jer ljudi čak i kada razmišljaju i planiraju suicid uvijek se mogu predomisliti, pogotovo ako znaju da mogu nazvati određeni broj sa stručnjacima koji su im voljni pomoći, ističe predsjednik Udruge.

Udruga Životna linija ima oko 300 volontera koji sudjeluju u radionicama te se uključuju u razne aktivnosti. Udruga svojim članovima preporučuju psihijatre, psihologe, psihoterapeute i ostale stručnjake za mentalno zdravlje, ako je to potrebno.

Pomaže i razgovor

Predsjednik ističe da im se najčešće javljaju ljudi s depresijom, anksioznošću te suicidalnim mislima.

Nekima pomaže razgovor u sigurnoj okolini, a kod nekih je ipak potrebna intervencija psihoterapeuta i lijekovi.

Ističe da su imali članicu koja je bila u egzistencijalnoj krizi te otvoreno razmišljala o samoubojstvu. Udruga joj je pružila emocionalnu i financijsku potporu.

- Skupljali smo financijska sredstva za nju i to joj je puno značilo. Potpuno se oporavila i sada sretno živi dalje, ističe Pongrac.