Ricijaš: Djeca danas svakodnevni izazov doživljavaju kao visoki stres

17.09.2026.

20:17

Autor: M.R./Dnevnik/HRT

Društvene mreže izazov za mentalno zdravlje

Na koji način društvene mreže negativno utječu na mentalno zdravlje djece, da li zabrane istih funkcioniraju u praksi te gdje treba postaviti dobne granice neke su od tema koje je u Dnevniku HRT-a komentirao profesor Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu komentirao je dobne granice od 13 odnosno 15 godina koje se često postavljaju kada je riječ o zabrani pristupa društvenim mrežama te ih ocijenio ''dobrima'' dodavši da ''imaju svoju racionalu''.

- Od 13 i 14 godine djeca zapravo imaju veliki niz razvojnih zadataka koje trebaju ostvariti, a oni se ostvaraju kroz igru i odnos s drugim ljudima te da se nesmetano fizički kreću i budu u međusobnim interakcijama. Društvene mreže zapravo istiskuju vrijeme koje se može provesti u jednoj takvoj igri i s te strane pasivno korištenje društvenih mreža može onemogućiti djetetu da provede vrijeme u onim aktivnostima koje su za njih korisne, pojasnio je.

Ricijaš je istaknuo kako društvene mreže ''apsolutno imaju neku korist'' s obzirom na to da predstavljaju jedna oblik zabave, mogu nam pružiti sadržaj koji nas interesira te ''olakšavaju međusobno povezivanje'', pritom naglasivši da paralelno s time dolaze i određeni rizici.

- Rizici su vezani uz pretjeranu izloženost, nekontrolirani sadržaj i potencijalnu viktimizaciju. Moramo uvijek krenuti od same teze da su društvene mreže jedan vrlo nekontrolirani sustav. Radi se o sustavu koji nema jasna pravila kako funkcionira, nije do sada bio uopće dobno razrađivan, naglasio je.

Upozorio je kako su društvene mreže ''u principu razvijene za odrasle osobe kod kojih također vidimo da imaju problematičnu uporabu'', pritom naglasivši da su djeca još ranjivija s obzirom na to da im nedostaje samokontrole.

Zabrana samo jedan od elemenata očuvanja mentalnog zdravlja


Osvrnuo se na uspješnost zabrane korištenja društvenih mreža u Australiji za mlađe od 16 godina pri čemu je rekao kako ''prvi indikatori koji su vezani uz mentalno zdravlje nisu pokazali značajne promjene'' istaknuvši kako se nije mjerilo u kojoj su mjeri djeca povećala svoje interakcije uživo.

- Sama činjenica da u školama više nisu dostupni mobiteli i da djeca nisu više u tolikoj mjeri na društvenim mrežama znači da oni zapravo koriste određene sadržaje i druže se uživo, ustvrdio je.

Također je komentirao problem snalažljivosti mladih u zaobilaženju zabrana pristupu društvenim mrežama poručivši kako bi ''zabranu tretirao kao jedan od elemenata koji nam pomaže u očuvanju mentalnog zdravlja''.

- Mi vidimo posljednjih godina da je mentalno zdravlje djece narušeno. Jedan od doprinosa toga je digitalna izloženost društvenim mrežama, ali imamo i promjene u kulturalnom kontekstu, generacijskom, roditeljstvu i slično, ocijenio je.

'Stvari koje bi mi doživili kao svakodnevni izazov njima je visoki stres'


Ricijaš tvrdi da društvene mreže negativno utječu na mentalno zdravlje djece tako što im uskraćuju iskustva fizičke izloženosti i neposrednih interakcija sa vršnjacima iz kojih mogu učiti.

- Primjerice ne mogu naučiti pomaganje ili snalaženje u nepoznatim situacijama i razgovarati u situacijama u kojima su nepredvidive okolnosti. Društvene mreže su jedno pasivno provođenje vremena zbog čega im u odraslijoj dobi nedostaju te vještine i kapaciteti te su stoga vrlo osjetljivi, imaju puno simptomatologije tjeskobe i anksioznosti, vrlo lako padnu u depresivnu simptomatologiju, objasnio je.

- Puno stvari koje bi mi iz naše generacije doživljavali kao neki svakodnevni izazov oni doživljavaju kao visoki stres, dodao je.

U tom kontekstu je predstavio preventivni program 'Alati za moderno doba' koji se provodi s učenicima od šestog do osmog razreda osnovne škole kojemu je cilj da ''kroz 12 radionica osnaži socijalno-emocionalne vještine djece''.

- Tu ulažemo kroz pozitivan razvoj u njihovo osnaživanje za realne životne situacije, a od jeseni se usmjeravamo i na osnaživanje za odgovorno korištenje umjetne inteligencije, objasnio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!