Sklerodermija, rijetka bolest kože i unutarnjih organa

Sklerodermija je rijetka bolest koju mnogi povezuju prvenstveno s promjenama na koži, ali ona može zahvatiti i unutarnje organe. Kako bolest nastaje i što se događa u organizmu objasnio je u emisiji Dr.Beck, prof. prim. dr. sc. Mislav Radić, dok je Jadranka Brozd ispričala kako izgleda život sa sklerodermijom.

Već sam naziv sklerodermija, koji dolazi od grčkih riječi za "tvrdu kožu", govori o jednom od njezinih najprepoznatljivijih obilježja. Ipak, kod sistemske skleroze priča ne završava na koži.

- Riječ je o rijetkoj bolesti koja ne zahvaća samo kožu, već i nutarnje organe. Mogu biti zahvaćeni različiti organski sustavi i zato govorimo o multisustavnoj bolesti, objasnio je prof. prim. dr. sc. Mislav Radić, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist imunologije i reumatologije.

Sve počinje promjenama na krvnim žilama

Prof. Radić objašnjava da bolest prolazi kroz nekoliko faza, a na početku se javljaju promjene na krvnim žilama. Kod oboljelih se one mogu manifestirati Raynaudovim fenomenom. Nakon toga dolazi do aktivacije imunosnog sustava i stvaranja specifičnih protutijela, a u konačnici i do fibroze.

- Fibroblasti pojačano stvaraju kolagen i tako na koži nastaje tvrda koža. Iste promjene, nažalost, događaju se i u unutarnjim organima. Sklerodermija ili sistemska skleroza multisustavna je bolest vezivnog tkiva koja može zahvatiti svaki organski sustav, objasnio je.

Kako izgleda život sa sklerodermijom

A kako sve to izgleda iz perspektive osobe koja sa sklerodermijom živi, ispričala je Jadranka Brozd, predsjednica Hrvatske udruge oboljelih od sklerodermije. U jednom razdoblju života istodobno se suočila s napredovanjem bolesti, smrću majke i činjenicom da više nije mogla raditi kao prije.

- Moram priznati da sam išla i na višemjesečno liječenje, prošla sam psihoterapijski program jer se nisam mogla suočiti s nekoliko stvari koje su mi se događale odjednom u životu – smrću moje majke, napredovanjem bolesti i nemogućnošću da kvalitetno obavljam posao, ispričala je.

Imala je sedam zaposlenika i, kako kaže, nije joj bilo svejedno hoće li posao i dalje dobro funkcionirati. Ali umjesto odustajanja, morala je učiti kako živjeti s novim okolnostima.

- Moja aktivnost bila je konstantno učenje, konstantno svladavanje prepreka zajedno sa svima koji su mogli biti uz mene i nedozvoljavanje da bolest bude jača od mene, zaključila je Brozd.