Hrvati u europskom vrhu po alkoholu, ispovijest bivšeg ovisnika

Svjetski je dan borbe protiv alkoholizma. U Hrvatskoj je više od 220.000 ovisnika o alkoholu. Štetna uporaba alkohola ne utječe samo na tjelesno zdravlje, povezana je i s mentalnim poremećajima, ozljedama, prometnim nesrećama, nasiljem, narušenim obiteljskim odnosima. Za HRT je progovorio 44-godišnjak koji je alkoholu nakon gotovo 30 godina rekao NE.

"Želim voditi kćerke pod ruku do oltara"

- Želim biti bolji sin, bolji tata i to je ono što me vodi i čega ću se držati, rekao je Marko Ponoš.

Alkohol konzumira od 16-te godine, bio je na bolničkom liječenju u jankomirskoj bolnici i KBC-u Sestre milosrdnice. Za sve niže samo zahvale. U klubu je liječenih alkoholičara.

- Uz alkohol konzumirao sam kokain, tablete. Borba traje znači skoro 30 godina. Bio sam točno 7 tjedana na liječenju i sada je točno blizu 50 dana da sam čist. Prekrasan osjećaj, ispričao je Ponoš.

Brak se raspao, doživio je razne prozivke i osude. Ima tri kćeri koje su mu snažan motiv u, kako sam kaže, teškoj i izazovnoj borbi.

- Jednom su mi rekli: želiš li kad se kćerke budu udavale voditi ih pod rukom ili se želiš valjati kao svinja. Ja ih želim voditi pod ruku do oltara, a ne da mene vode pod rukom, naglasio je Ponoš.

U KBC-u Sestre milosrdnice liječe ovisnike iz cijele Hrvatske, među njima i 18-godišnje pacijente, imaju 19 kreveta.

- Prvo sam ja uzeo alkohol, a onda je alkohol uzeo mene. To je nešto što ljudi ne mogu sami sebi priznati, to je problem. A sram i šutnja samo potpomažu alkoholizam. Ovisinik može postati bilo tko. Nama dolaze ovdje ljudi različitih profila na liječenje od taksi vozača, konobara, stomatologa, odvjetnika - aposlutno svi profili, kazala je doc. dr. sc. Antonija Puljić, dr. med./voditeljica Odjela za alkoholizam, KBC Sestre milosrdnice.

Liječenje u prosjeku traje tri tjedana, temelji se na grupnom radu, u sve se uključuje i obitelj.

Skoro polovica učenika počinje piti alkohol već s 13 godina

Gotovo 90 posto hrvatskih učenika barem je jednom probalo alkohol, a skoro polovica s konzumacijom kreće već s 13 godina, upozorio je pomoćnik ravnatelja za ovisnosti u HZJZ-u Željko Petković na okruglom stolu povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma. 

- Konzumacija alkohola jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europi, povezana s gotovo svakom jedanaestom smrću, naglasio je Petković.

Svakog dana u Europi od posljedica alkohola umre više od dvije tisuće ljudi

- Smrtnost uzrokovana alkoholom u europskoj regiji gotovo je tri puta viša nego na globalnoj razini, a svakoga dana od posljedica alkohola umre više od dvije tisuće ljudi, rekao je.

- Alkohol uzrokuje niz pogubnih posljedica - od preranog umirovljenja i nesposobnosti za rad do smrtnih slučajeva na samom radnom mjestu, istaknuo je Petković.

Prema podacima HZJZ-a, u posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65 posto odraslih te gotovo 70 posto mlađih odraslih, pri čemu je najviša prevalencija zabilježena u dobnoj skupini od 25 do 34 godine.

Prema posljednjim službenim podacima, prosječna potrošnja po odrasloj osobi pala je na 7,6 litara, što je smanjenje od 30 posto u odnosu na prethodno desetljeće, no stručnjaci upozoravaju da su u istraživanjima iz 2004. i 2005. zabilježeni novi, znatno opasniji obrasci pijenja.

Podaci međunarodnog istraživanja ESPAD iz 2024. pokazuju da je alkohol barem jednom u životu konzumiralo oko 90 posto učenika, dok ih je 56 posto pilo u posljednjih 30 dana. Oko 42 posto 16-godišnjaka prakticiralo je ekscesivno pijenje u jednoj prigodi, što je značajno iznad europskog prosjeka od 30 posto. Kao najčešći motivi za pijenje navode se osobno zadovoljstvo i ugoda.

Mikulić: Želimo spriječiti "ispadanje" pacijenata iz sustava

Voditeljica Službe za ovisnosti HZJZ-a Sanja Mikulić istaknula je važnost provedbe Akcijskog plana do 2026. koji se temelji na krovnoj Nacionalnoj strategiji do 2030. te najavila nove protokole o suradnji zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa kako bi se osigurao kontinuitet liječenja i spriječilo ispadanje pacijenata iz sustava.

- Važno je osnažiti ulogu liječnika obiteljske medicine u ranoj intervenciji i ponovno povezati izvanbolničke službe s klubovima liječenih alkoholičara. Poseban fokus stavljamo na majke i roditelje u riziku, ali i na specifične programe za rizična ponašanja unutar radne okoline, naglasila je.

Provedba mjera predviđa strožu regulaciju tržišta prema preporukama SZO-a, uključujući povećanje trošarina, ograničenje oglašavanja te fizičke dostupnosti alkohola.

Najavljene su i smjernice za sigurnija noćna okruženja na festivalima uz pojačani nadzor Državnog inspektorata nad provedbom zakona o zabrani prodaje maloljetnicima.