Gaslighting: Kako prepoznati psihološku manipulaciju?

Gaslighting nije obična svađa, različito mišljenje niti situacija u kojoj netko jednostavno ne želi priznati da je pogriješio. Riječ je o obliku psihološke manipulacije zbog kojeg osoba s vremenom može početi sumnjati u vlastita sjećanja, doživljaj stvarnosti, pa čak i u samu sebe. Prof. dr. Milena Skočić Hanžek objasnila je kako ga prepoznati i gdje je granica između loše komunikacije i ozbiljnog problema.

Pojam gaslighting posljednjih se godina toliko često koristi da se njime ponekad opisuje gotovo svako neslaganje u odnosima. No iza njega se zapravo krije puno ozbiljniji obrazac ponašanja.

- Gaslighting je pojam koji bismo na hrvatski možda najbolje mogli prevesti kao zamagljivanje. To je čak možda više od psihološke manipulacije, objasnila je u podcastu PSIHOLOGiJA na radio Sljemenu prof. dr. Milena Skočić Hanžek, dodajući da se govori o vrsti psihološkog zlostavljanja ili nasilja nad žrtvom.

Cilj je osobu dovesti do toga da počne preispitivati ono što vidi, čuje i doživljava.

- Žrtva preispituje svoj doživljaj stvarnosti, je li stvarno ono što je vidjela istina ili nije, svoja uvjerenja i razmišljanja, čak do toga da pomisli da možda nešto nije u redu s njom samom, rekla je.

Cilj je moć i kontrola

Osjećaj bespomoćnosti je ono što gaslighting čini toliko ozbiljnim. Prema riječima psihijatrice, cilj nije samo uvjeriti drugu osobu da je u krivu.

- Gaslighteru je cilj postići moć, dominaciju i kontrolu nad osobom nad kojom vrši gaslighting. Time se hrani, objasnila je.

Sam naziv potječe od filma Gaslight iz 1944. godine, u kojem muškarac nizom manipulacija svoju suprugu postupno dovodi do toga da počne sumnjati u vlastitu percepciju i zdrav razum. Upravo je prema toj priči ovaj oblik manipulacije dobio ime.

Nije svako neslaganje gaslighting

Ipak, važno je ne proglasiti svaku svađu, lošu komunikaciju ili tvrdoglavo odbijanje priznanja pogreške gaslightingom.

- Nisu svi odnosi gdje se s nekim ne slažemo i gdje možda netko neće priznati svoju pogrešku gaslighting. Nisu. Apsolutno nisu, naglasila je.

Razlika se, među ostalim, vidi u tome što se događa nakon sukoba.

- Kod običnog nerazumijevanja ipak se radi o zdravijim ljudima koji će u nekom trenutku, kada se strasti smire, sjesti, porazgovarati i moći dozvoliti drugo mišljenje, objasnila je.

Kod gaslightinga takvog prostora za razgovor nema. Umjesto toga nastavljaju se laži, obmane i prebacivanje krivnje, sve dok druga osoba ne počne sumnjati u sebe.

Ispriča se, ali na kraju ste opet vi krivi

Jedan od obrazaca koje Skočić Hanžek opisuje jest i isprika koja zapravo nije prava isprika.

- Isprika je uvijek uvjetna: 'Ne bih ja to tebi rekao ili ne bih ja to mislio da ti nisi nešto drugo napravila.' Dakle, krivnja je kontinuirana zapravo i kod isprike, objasnila je.

Česte su i dvostruke poruke. Kao primjer navodi osobu koja partnerici govori da bi trebala smršavjeti, a zatim joj pripremi obilan ručak ili je odvede u restoran.

Može se pojaviti i projekcija, odnosno situacija u kojoj osoba drugome pripisuje ono što sama radi.

- Ogovarala si me, varala si me, a zapravo je to sve učinila osoba koja zlostavlja, navela je kao primjer.

Na pitanje događa li se gaslighting svjesno ili osoba ponekad nije ni svjesna vlastitog ponašanja, odgovorila je kratko: "Kombinacija. Kombinacija svjesnog i nesvjesnog."

Od sumnje u sebe do ozbiljnih posljedica

Problem je što dugotrajno izlaganje takvom ponašanju ne ostaje samo na osjećaju zbunjenosti. Osoba koja stalno sluša da je nešto pogrešno vidjela, zapamtila ili napravila s vremenom zaista može početi sumnjati u sebe.

- Gaslighting je nešto što je baš ozbiljno zbog toga što nas dovodi u stanje da ne samo da sumnjamo da smo psihički loše, nego mi postanemo psihički loše, upozorila je.

Posljedice se mogu odraziti i na fizičko zdravlje.

- Stvarno se mogu javiti i tjelesne bolesti kao posljedica nekakvog kroničnog stresa, burnout, a možemo i napustiti posao ako se radi o gaslightingu na radnom mjestu, rekla je.

Gaslighting se, naime, ne mora događati samo između partnera. Može se pojaviti u obitelji, među prijateljima, ali i na poslu.

Više o gaslightingu poslušajte u epizodi podcasta PSIHOLOGiJA: