Stres, tjeskoba, nemir: Sve više Hrvata uzima anksiolitike

Sve više Hrvata svakodnevno uzima anksiolitike. Stručnjaci upozoravaju na opasnost razvoja ovisnosti i tolerancije, a i podaci su zabrinjavajući. U 2024. godini izdano je gotovo 60,5 milijuna recepata, 4,5 milijuna odnosi se na anksiolitike, na drugom su mjestu lijekovi za krvni tlak, a na trećem za masnoću u krvi.

Stres, tjeskoba, nemir, nesanica samo su neki od razloga zbog kojih liječnici obiteljske medicine pacijentima propisuju anksiolitike.

- Svi su opterećeni nekim svojim problemima bilo privatnim bilo poslovnim. Neizvjesnost u poslu, neizvjesnost u životu, razne privatne situacije, bolesti, kronične bolesti. Pribjegavaju uzimanju da sebi olakšaju tegobe, mi kao liječnici računajući na našu stručnost i etičnost moramo pacijentu pomoći, ali i to treba raditi zaista odgovorno i profesionalno, istaknula je liječnica obiteljske medicine Branislava Čilić.

Prošle su godine izdali više od 4.457.000 recepata za anksiolitike, a pitanje je koliko je izdano privatnih recepata.

- Često nailazimo na otpor pacijenata kod propisivanja antidepresiva. Svatko će nam rađe tražiti nekakav anksiolitik nego što će pribjegavati antidepresivima koji se onda koriste duže vrijeme i koji dugoročno rješavaju problem, pojasnila je liječnica Čilić.

A da je problema previše, potvrđuju u Klinici za psihijatriju Vrapče.

- Nema psihičkog poremećaja koji nije praćen s nekom razinom tjeskobe, anksioznosti ii recimo poremećaja spavanja. Živimo brzim načinom života i ljudi su skloni pribjegavanju na naki način brzim rješenjima. Ankisolitici su jako dobri lijekovi ako se prepisuju u adekvatnoj dozi i pod adekvatnom kontrolom, naglasio je Porin Makarić, psihijatar, Klinika za psihijatriju Vrapče.

Problem je što su dostupni i među najposuđivanijim su lijekovima. Najčešće ih uzimaju najranjiviji, žene i starije osobe.

- Kad bi se usporedili s drugim državama onda mi imamo dvostruko veću potrošnju anksiolitika. Kad kažem druge države mislim na zapadne europkse države. S druge strane imamo polovicu upotrebe antidepresiva. Oni se trebaju uzimati 4 tjedna maksimalno u nekim indikacijama možda pola godine. U našim istraživanjima smo vidjeli da imamo ljude koji ih uzimaju 10-15 godina, izjavila je Katarina Gvozdanić, voditeljica Odjela za farmakoepidemiologiju, NZJZ "Dr. Andrija Štampar".

Nuspojave mogu biti ozbiljne.

- Ako koristimo u prevelikim dozama, duži vremenski period, dogodi se stvaranje ovisnosti te intolerancije tako da su potrebne sve veće doze da bi postigli jednaki učinak. Postoje tzv. kronične nuspojave kao što su primjerice djelovanje na pamćenje, na koncentraciju, a to se onda odražava na sveobuhvatno funkcioniranje, objasnio je Porin Makarić, psihijatar, Klinika za psihijatriju Vrapče.

Anksiolitici bi trebali pomagati, ali nikako biti jedino rješenje.