Kronične nezarazne bolesti među vodećim su uzrocima smrti u Hrvatskoj, a 1666 osoba preminulo je od njih prošle godine, istaknuto je u ponedjeljak na stručnoj konferenciji posvećenoj prevenciji, dijagnostici i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.
05.10.2026.
13:24
Autor: Pe.F./HRT/Hina
Kronične nezarazne bolesti među vodećim su uzrocima smrti u Hrvatskoj, a 1666 osoba preminulo je od njih prošle godine, istaknuto je u ponedjeljak na stručnoj konferenciji posvećenoj prevenciji, dijagnostici i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.
Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti Jordanovac, kazala je da među kronične nezarazne bolesti ubrajamo kardiovaskularne i maligne bolesti, šećernu bolest te kronične bolesti dišnog sustava.
Govoreći o kroničnim respiratornim bolestima, Pavliša je istaknula da kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i astma imaju preklapajuće simptome, poput kašlja i sviranja u prsima, ali se razlikuju po tijeku bolesti.
Astmu obilježava varijabilnost simptoma, koji se mogu pojavljivati u određenim dijelovima dana, osobito u blažim fazama bolesti. Kod KOPB-a bolesnici imaju stalan ili progresivan osjećaj nedostatka zraka, kašalj i iskašljavanje sluzi.
- KOPB se češće javlja u osoba starijih od 40 godina koje su dugotrajno izložene štetnim čimbenicima, među kojima je posebno važna izloženost duhanskom dimu, rekla je Pavliša.
Upozorila je i da bolesnici simptome često dugo zanemaruju te s njima nauče živjeti, a tegobe pripisuju pušenju ili starenju. Zbog toga se liječniku često javljaju tek kada je bolest uznapredovala, čime se smanjuje mogućnost učinkovitog liječenja.
- Spirometrija je najvažnija pretraga u dijagnosticiranju astme i KOPB-a. Lijekovi su učinkoviti i značajno smanjuju simptome i poboljšavaju kvalitetu života te smanjuju učestalost akutnog pogoršanja, dodala je.
- Cilj današnjeg liječenja astme je potpuno normalan život bez simptoma, kod KOPB-a da bude stabilna bolest bez akutnog pogoršanja, zaključila je Pavliša.
Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, iznijela je podatak da u svijetu od KOPB-a boluje između 400 i 600 milijuna ljudi, dok godišnje umire između tri i 3.5 milijuna oboljelih.
Od astme boluje oko 360 milijuna ljudi, a godišnje umire oko 440.000 osoba.
U Hrvatskoj od astme boluje oko 200.000 ljudi, odnosno oko pet posto stanovništva, dok je prema evidentiranim podacima oko 130.000 oboljelih od KOPB-a.
Procjenjuje se da je stvaran broj oboljelih od KOPB-a znatno veći te da ih u Hrvatskoj ima oko 400.000.
Kronične respiratorne bolesti nemaju poseban nacionalni program ni program probira, već postoji zajednički strateški dokument koji obuhvaća dijabetes, maligne bolesti i kronične respiratorne bolesti.
Na inicijativu Europske unije pokrenut je plan za kardiovaskularno zdravlje, kao i okvir za nacionalni plan prevencije i kontrole dijabetesa, dok se, kako je rekla Brkić Biloš, na području kroničnih respiratornih bolesti još nije dovoljno pomaknulo.
Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac" istaknuo je da većina ljudi umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti te da se rizik njihova razvoja može smanjiti regulacijom glikemije i šećera u krvi, tjelesnom aktivnošću i pravilnom prehranom.
Rekao je da pretilost nije estetski problem, nego ozbiljna bolest koju je kao takvu prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Posebno ranjivom skupinom smatra djecu. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je trećina djece preuhranjena, a Hrvatska je među zemljama s visokim udjelom pretilih osoba.
Dodao je da će oko 30 posto djece koja su preuhranjena već u vrtićkoj dobi kasnije postati pretilo, dok kod djece koja su pretila u osnovnoj ili srednjoj školi postoji oko 50 posto mogućnosti da će pretilost zadržati i u odrasloj dobi.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora