Stručnjaci otkrili: Spavamo sat vremena dulje, ali pod koju cijenu

Pomicanjem kazaljki jedan sat unatrag dobili smo dodatni sat sna, ali i raniji mrak. Prelazak na zimsko računanje vremena za mnoge znači prilagodbu svakodnevnog ritma, a stručnjaci upozoravaju da smanjena izloženost dnevnom svjetlu može utjecati na produktivnost, raspoloženje i kvalitetu sna. 

Pomaknute su kazaljke na satu - ovu smo nedjelju spavali sat vremena duže.

Prelazak s ljetnog računanja vremena u zimsko, ne znači samo promjenu brojke. Zbog kraćih dana, manje smo izloženi dnevnom svjetlu. 

Kazaljke smo vratili sat unatrag. Neki su dobili dodatni sat sna, drugi su se probudili po starom rasporedu. 

Satove smo većinom namjestili lako i brzo, ali koliko našem tijelu treba da uhvati novi ritam?

- Na srednji period se počinju vidjeti efekti u smislu smanjene produktivnosti u poslijepodnevnim satima, ranijeg osjećaja pospanosti zbog porasta melatonina, uslijed smanjenja dnevnog svijetla popodne. Samo smanjenje dana ima veći efekt od samog pomicanja sata, govori dr. spec. neurologije Ana Marija Šantić.

Doktorica Šantić ističe kako je važno prilagoditi svoje navike.

- Dobro je izlagati se jutarnjem svjetlu, sreća je ta da tom promjenom sata dobivamo više vremena u tim jutarnjim satima, a jutarnje svjetlo ima snažan kronobiotski efekt, tako da bi to moglo biti jedno dobro rješenje, za motivaciju, produktivnost i za regulaciju rima općenito, objašnjava Šantić.

Pitali smo i građane utječe li promjena sata na njihov san. 

- Ne ja idem spavati tak i tak u 9 svakako tak da uvijek se naspavam, rekao je jedan prolaznik.

- Ma ne i tak slabo spavam, dodao je drugi.

- Svejedno mi je, navikla sam da jesen kraće traje dan, da kraće traje dan, nekako stvar navike, govori treća prolaznica.

Kazalje su prvi put službeno pomaknute u Njemačkom carstvu, u Prvom svjetskom ratu.

Iako ideja o promjeni računanja vremena postoji od prije, Nijemci su promjenu sata koristili zbog uštede energije. Tako je radni dan u tvornicama koje su proizvodile oružje i opremu trajalo dulje pod prirodnim svjetlom. I dok se svake godine prilagođavamo pomicanju sata, pitanje njegova ukidanja i dalje je aktualno.

- Pa struka zapravo ima konsenzus da pomicanje sata ima puno više štete, nego koristi i općenito je stav struke da bi pomicanje sata trebalo ukinuti kao rutinsku praksu i generalno ljetno vrijeme bi se preferiralo u odnosu na zimsko koje je pak sa kronobiološke strane nama prirodnije i zapravo je to ono vrijeme koje je usklađeno sa sunčevim ritmom, kaže Šantić.

Zanimljivo je spomenuti da čovjekovo biološki sat prirodno funkcionira u ritmu nešto duljem od 24 sata. Tako nam završetak ljetnog računanja vremena lakše pada. Naizgled sitnica, no nekima kraći dani ipak mogu utjecati na raspoloženje.

- Ali svakako ljudi mogu osjećati simptome sniženog raspoloženja, depresije, to se kod ljudi koji su vulnerabilni može pojaviti sezonski, afektivni poremećaj, odnosno depresivni poremećaj koji je povezan sa smanjenim trajanjem dana, smanjenom izloženošću dnevnom svjetlu, objašnjava Šantić.

Ako primijetite da ste s dolaskom kraćih dana umorniji i bezvoljniji, važno je ne zanemariti te promjene. Boravak na dnevnom svjetlu, osobito ujutro, može pomoći u očuvanju svakodnevnog ritma. A ako sniženo raspoloženje potraje i počne utjecati na svakodnevni život, dobro je potražiti stručnu pomoć.